EN DE

Zatvoreni mirovinski fondovi kao izlaz za budućnost

Autor: Teuta Franjković
30. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Znatne prednosti su uplate doprinosa poslodavca uime člana fonda, kao i mogućnost dogovora poslodavca s društvom za upravljanje o plaćanju nižih naknada u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove

Pojam mirovinskoga osiguranja usko je vezan uz kategoriju zaposlenja, odnosno rada. Sve je veći problem nestajanje međugeneracijske solidarnosti i ostvarivanje mirovine na takav način. Kretanja u mirovinskom sustavu determinirana su demografskim i gospodarskim kretanjima, te propisima koji reguliraju sam mirovinski sustav. Dosadašnja negativna demografska kretanja već su negativno odredila buduća kretanja u mirovinskom osiguranju, barem tijekom sljedećih tridesetak godina. Prema istraživanju financiranom od strane Vlade, pokazatelji govore kako će se sljedećih deset godina smanjivati broj i udjel mladog, radnoaktivnog, a istodobno povećavati broj i udjel starog stanovništva, što će zasigurno dovesti do negativnih promjena u samom mirovinskom sustavu. Rješenje za sprječavanje financijske propasti te oslanjanje samo i isključivo na spomenutu međugeneracijsku solidarnost Hrvatska, po uzoru na ostale europske zemlje, vidi u mirovinskim fondovima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dodatna sigurnost
U inozemstvu je ovaj oblik štednje izrazito prihvaćen, a mirovinski fondovi predstavljaju najveće institucionalne investitore s vodećom ulogom na financijskim tržištima. I u Hrvatskoj također mirovinski fondovi polako zauzimaju vodeća mjesta i postaju ključni igrači na financijskim tržištima. Sukladno Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti otvorene i zatvorene naravi. Upravo zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi pružaju te, toliko potrebne dodatne prednosti svojim članovima. Značajne prednosti su, između ostalog, i uplate doprinosa poslodavca, tj. pokrovitelja Fonda u dobrovoljni mirovinski fond uime člana fonda, kao i mogućnost dogovora poslodavca s društvom za upravljanje dobrovoljnim fondom o plaćanju nižih naknada u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Odluka o osnivanju zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda pruža i brojne pogodnosti samom pokrovitelju Fonda. Omogućava se dodatna stimulacija kvalitetnih zaposlenika i njihov ostanak. Subvencije se tretiraju kao plaća svakog djelatnika i Pokrovitelj na njih mora platiti sve poreze i doprinose kao i na plaću. Realna su i očekivanja da će zaposleni sve duže zadržavati status aktivnog osiguranika što zbog iznimno malih mirovina, što zbog nemogućnosti da u nju odu prije ispunjenja određenih uvjeta. Ericsson Nikola Tesla osnovao je tako kompanijski zatvoreni mirovinski fond zajedno s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim društvom. Među prvima u Hrvatskoj kompanija je tako prepoznala važnost poticanja dugoročne štednje za osiguranje boljih životnih uvjeta i sigurniju budućnost svojih zaposlenika i budućih umirovljenika. Ericsson Nikola Tesla će tako jednokratno uplatiti poticajna sredstva na osobne račune dobrovoljne mirovinske štednje svakom zaposleniku koji se odluči učlaniti u kompanijski zatvoreni mirovinski fond. Tom uplatom zaposlenici automatski stječu pravo na godišnje dodatne porezne olakšice i državna poticajna sredstva.

Pojam mirovinskoga osiguranja usko je vezan uz kategoriju zaposlenja, odnosno rada. Sve je veći problem nestajanje međugeneracijske solidarnosti i ostvarivanje mirovine na takav način. Kretanja u mirovinskom sustavu determinirana su demografskim i gospodarskim kretanjima, te propisima koji reguliraju sam mirovinski sustav. Dosadašnja negativna demografska kretanja već su negativno odredila buduća kretanja u mirovinskom osiguranju, barem tijekom sljedećih tridesetak godina. Prema istraživanju financiranom od strane Vlade, pokazatelji govore kako će se sljedećih deset godina smanjivati broj i udjel mladog, radnoaktivnog, a istodobno povećavati broj i udjel starog stanovništva, što će zasigurno dovesti do negativnih promjena u samom mirovinskom sustavu. Rješenje za sprječavanje financijske propasti te oslanjanje samo i isključivo na spomenutu međugeneracijsku solidarnost Hrvatska, po uzoru na ostale europske zemlje, vidi u mirovinskim fondovima.

Dodatna sigurnost
U inozemstvu je ovaj oblik štednje izrazito prihvaćen, a mirovinski fondovi predstavljaju najveće institucionalne investitore s vodećom ulogom na financijskim tržištima. I u Hrvatskoj također mirovinski fondovi polako zauzimaju vodeća mjesta i postaju ključni igrači na financijskim tržištima. Sukladno Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti otvorene i zatvorene naravi. Upravo zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi pružaju te, toliko potrebne dodatne prednosti svojim članovima. Značajne prednosti su, između ostalog, i uplate doprinosa poslodavca, tj. pokrovitelja Fonda u dobrovoljni mirovinski fond uime člana fonda, kao i mogućnost dogovora poslodavca s društvom za upravljanje dobrovoljnim fondom o plaćanju nižih naknada u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Odluka o osnivanju zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda pruža i brojne pogodnosti samom pokrovitelju Fonda. Omogućava se dodatna stimulacija kvalitetnih zaposlenika i njihov ostanak. Subvencije se tretiraju kao plaća svakog djelatnika i Pokrovitelj na njih mora platiti sve poreze i doprinose kao i na plaću. Realna su i očekivanja da će zaposleni sve duže zadržavati status aktivnog osiguranika što zbog iznimno malih mirovina, što zbog nemogućnosti da u nju odu prije ispunjenja određenih uvjeta. Ericsson Nikola Tesla osnovao je tako kompanijski zatvoreni mirovinski fond zajedno s Raiffeisen dobrovoljnim mirovinskim društvom. Među prvima u Hrvatskoj kompanija je tako prepoznala važnost poticanja dugoročne štednje za osiguranje boljih životnih uvjeta i sigurniju budućnost svojih zaposlenika i budućih umirovljenika. Ericsson Nikola Tesla će tako jednokratno uplatiti poticajna sredstva na osobne račune dobrovoljne mirovinske štednje svakom zaposleniku koji se odluči učlaniti u kompanijski zatvoreni mirovinski fond. Tom uplatom zaposlenici automatski stječu pravo na godišnje dodatne porezne olakšice i državna poticajna sredstva.

VIPNET probio led
Prva tvrtka u zemlji koja je osnovala vlastiti zatvoreni mirovinski fond bila je VIPnet, koji ga je osnovao s AZ Fondom Zagrebačke banke. Za zaposlenike VIPneta tako su dogovorene dodatne pogodnosti u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji (npr. niže naknade nego u otvorenim fondovima AZ-a). I Dalekovod je osnovao zatvoreni fond u sklopu AZ fonda. Kao glavne razloge osnivanja tog fonda iz Dalekovoda navode lojalnost zaposlenika i povjerenje u poslodavca, korištenje poreznih olakšica, povoljnije uvjete štednje te pozitivnije socijalne efekte uopće. Dalekovod d.d. subvencionira tako uplate dobrovoljne mirovinske štednje svakog svog zaposlenika u iznosu od 25 posto od uplaćenog doprinosa pojedinog člana, a najviše do iznosa od 1250 kuna godišnje za koji se uvećava i bruto plaća zaposlenika. Među zainteresiranima za osnivanje zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda jesu i hrvatski vatrogasci. Njihova su istraživanja pokazala smanjivanje gornje životne granice za odlazak u redovnu starosnu mirovinu (65 godina) za jednu godinu. Zatvorene fondove imaju tako i liječnički, ali i pomorski sindikat te Croatia osiguranje.

Autor: Teuta Franjković
30. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close