Već godinama akteri tržišta kapitala zazivaju veću aktivnost mirovinskih fondova na domaćoj burzi. S obzirom na to da četiri obvezna fonda svakoga mjeseca od svojih članova dobivaju ukupno oko 400 milijuna kuna, veliki dio ulagača htio bi barem dio tog novca vidjeti u domaćim dionicama.

No, iako mnogi zazivaju pomoć obveznih mirovinskih fondova (OMF), može se slobodno reći posrnulog domaćeg tržišta kapitala, na kojemu redovni promet dionicama u posljednje vrijeme rijetko kada prelazi 10 milijuna kuna, činjenica jest da OMF-ovi nemaju previše izbora. A i zašto bi ulagali buduće mirovine svojih članova na plitkom i neatraktivnom tržištu.

Stroga regulativa

Zakonom o obvezninm mirovinskim fondovima i pravilnikom o ograničenjima ulaganja, četiri mirovinca imaju uzak manevarski prostor na tržištu. Zakonskim propisima, između ostaloga, određeno je da OMF-ovi smiju kupovati sve dionice koje su uvrštene na Službenom tržištu, na Redovitom samo one čija je tržišna vrijednost u trenutku kupnje viša od 350 milijuna kuna, a na dionice na Multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ne smiju ni pomišljati.Uz to, ako se uzme u obzir da prema sadašnjim propisima mirovinski fond ne smije imati više od 10 posto udjela u kompaniji, iako se očekuje povećanje tog limita, takvo ulaganje postaje neisplativo. Naime, s udjelom od najviše deset posto OMF ne može samostalno ništa. Pogotovo ako, prema zakonu, većinski vlasnik ima 75 posto plus jednu dionicu čime vrlo jednostavno može delistirati kompaniju s burze. A OMF-ovi ne smiju imati vrijednosnice koje nisu uvrštene na burzu.

Na Službenom tržištu Zagrebačke burze uvrštene su 22 dionice (ukupno je riječ o 21 kompaniji, Croatia osiguranje ima redovne i povlaštene dionice, op.a.). Od tog broja, šest kompanija je na rubu propasti, odnosno ili su u postupku predstečajne nagodbe ili će vrlo vjerojatno ući. Riječ je o Dalekovodu, Institutu IGH, Ingri, Magmi, Optima telekomu i Varteksu. U spomenutim kompanijama i OMF-ovi imaju udjele. Prema dostupnim podacima deset najvećih dioničara, dionice Dalekovoda imaju AZ, Erste Plavi i PBZ/CO, dionice Ingre imaju AZ i PBZ/CO, a u Magmi su dioničari AZ i Raiffeisen. Sve spomenute dionice mirovinski su fondovi kupili prije nekoliko godina,

Jedna od kompanija sa Službenog tržišta pokušala je delistirati dioncie (riječ je o šećerani Viro), ali nije uspjela. Petrokemija je postupku dokapitalizacije i traženja strateškog partnera, U Ini su vlasnički udjel gotovo pa zabetonirani, a dionice HT-a gotovo samo da kupuje Raiffeisen OMF. Na Redovitom tržištu uvršteno je pak 158 dionica, što redovnih, što povlaštenih. Tržišnu kapitalizaciju višu od 350 milijuna kuna, koliko i propisuje već spomenuti pravilnik o ulaganju, ima oko 30 kompanija. Deset njih ima tržišnu vrijednost višu od milijardu kuna, ali je riječ o tvrtkama sa zgusnutom dioničarskom strukturom i većinskim vlasnikom. To su, primjerice, Zagrebačka banaka, Privrena banka Zagreb, Konzum (koji će uskoro delistirati dionice s burze), Plava Laguna, Dukat, Janaf i slične.

Mogu povećati postojeće udjele

Prema podacima portala mojedionice.com, Raiffeisen OMF na popisu deset najvećih dioničara je u 16 kompanija, PBZ/CO u 23, AZ fond u 22, a Erste Plavi u 14. Raiffeisen visoke udjele (u obzir smo uzeli one više od devet posto), ima u Atlantic grupi (9,7 posto), Ericsson NT (9,27 posto), HUP Zagreb (10 posto) i Quaestus nekretnine (9,99 posto). Fond PBZ/CO tako visoki udjel ima samo u Končaru EI (10 posto), dok AZ fond u Luci Ploče (9,82 posto), Podravci (9,01 posto) te Viru (9,52 posto). Erste Plavi takve udjele ima samo u Podravci i Quaestusu.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Uzimajući u obzir sve navedeno, jedino što OMF-ovi mogu napraviti jest povećati udjele u postojećim kompanijama. Pitanje je isplati li se to mirovinskim fondovima i njihovim članovima s obzirom na to da cijene dionica domaćih kompanija vrlo brzo mogu porasti, ali i pasti jer je tržište jako plitko.

Kapital u domaćim dionicama 

Vrijednosnice HT-a i Ine čine pola imovine

Obvezni mirovinski fondovi u domaćim dionicama imaju 6,77 milijardi kuna imovine, pokazuju posljednji podaci Hanfe za kolovoz. Od toga, Udio Raiffeisenovog OMF-a u Hrvatskom telekomu na kraju tog mjeseca vrijedo je 1,11 milijardi kuna, a udio AZ fonda u Ini vrijedio je 938,06 milijuna kuna. Dakle, dva fonda u dvije kompanije drže 30 posto ukupnog dioničkog portfelja sva četiri fonda. Zbroje li se i ostali udjeli mirovinca u HT-u i Ini, dobije se iznos od 3,41 milijardu kuna. Riječ je o polovici ukupnog iznosa uloženog u svim hrvatskim dionicama.