Zajednički nadzor kreditora unutar eurozone najvažniji je korak prema formiranju bankarske unije, no teško da će u praksi moći profunkcuionirati prije 2014., iako su europski čelnici kao neformalni rok  postavili 1. siječanj iduće godine.

To je potvrdio i Mario Draghi, čelnik Europske središnje banke koja bi ubuduće trebala biti glavni supervizor za više od 6000 banaka unutar zone eura. "Iako je izuzetno važno da regulacija bude dogovorena do 1. siječnja 2013., to ipak ne znači da će zajednički nadzor tada profunkcionirati u praksi. Za to će nam biti potrebno barem još godina dana", rekao je glavni europski guverner dodavši da nije dovoljno samo raditi brzo već da treba raditi dobro. Treba reći da, iako je Europska komisija predložila da se ECB-u dodijeli maksimalne ovlasti u nadziranju bankarskog sektora, što je i temelj zajedničke supervizije, i unutar same središnje banke ima onih koji misle da takva "križaljka" zapravo nije poželjna.

I ovog puta najviše se protive Nijemci, pa tako Andreas Dombert tvrdi da bi predloženi model mogao ugroziti neovisnost ECB-a ako bi se na njega prebacila puna odgovornost za bankarski sustav. Sumnje je izrazio i Joerg Asmusen koji kaže da ECB ne smije biti jedini odgovoran za zdravlje financijskih institucija eurozone ako mu se istodobno ne omogući da djeluje "po svome" kako bi ih obranio. "Samo želim da ECB od prvog dana bude u punoj pripravnosti jer na sebe preuzimamo reputacijski rizik", izjavio je.

Nesuglasice

Bankarska unija dijeli EU

Nesuglasice oko bankarske unije vladaju i među europskim državama, osobito po pitanju treba li se u nju uključiti i zemlje izvan eurozone. Neke članice EU-a ne žele regulaciju u prebaciti u ruke Marija Draghija već traže da za nju i dalje budu zaduženi nacionalni regulatori. I hrvatski guverner Boris Vujčić osvrnuo se na temu bankarske unije poručivši da o njoj ovisi i budućnost RH jer može doći do znatnih materijalnih posljedica.