Zagrebačka banka već uobičajeno otvara sezonu objava godišnjih rezultata banaka, a objavu nerevidiranih izvješća za 2024. popratila je i akcijskom ponudom kredita.

Nakon što je Hrvatska poštanska banka nedavno osjetno snizila kamate na “stambenjake” spuštajući kamatnu ljestvicu na 2,89 posto nominalne kamatne stope odnosno 3,01 posto EKS-a, Zaba je jučer obavijestila klijente o dvomjesečnoj ponudi sniženih kamatnih stopa za stambene i gotovinske kredite.

Prihvatili ‘rukavicu’ HPB-a
“Cilj nam je podržati klijente u kupnji ili gradnji svog doma te im nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu od 2,85 posto fiksno (efektivna stopa 3,17%)”, istaknuli su navodeći kako ponuda vrijedi za kupnju ili izgradnju nekretnine, kao i za refinanciranje postojećih stambenih kredita, a odnosi se na klijente koji imaju redovna mjesečna primanja u Zabi (otprije ili prijenosom redovnih primanja prije isplate kredita).

Istodobno, tijekom trajanja akcije gotovinske kredite nudi uz fiksnu kamatnu stopu od 5,19 posto (EKS 6,67%) ako se ugovore uz životno osiguranje otplate kredita, odnosno 5,69 posto nominalne kamate (EKS 5,85 %) bez ugovaranja životnog osiguranja. Pritom je iznos kredita do 15.000 eura moguće u cijelosti realizirati putem mobilnog bankarstva.

U svakom slučaju, vodeća banka u Hrvatskoj prihvatila je bačenu “rukavicu” HPB-a. Ostaje primijetiti da snižavanja kamata dolaze nedugo nakon što je Hrvatska narodna banka donijela odluku o postroženju minimalnih kriterija odobravanja gotovinskih, ali i stambenih kredita, kojima se nastoji malo ohladiti kreditna potražnja.

Kad je riječ o poslovnim rezultatima, Zaba je u godini koju je obilježio početak ciklusa spuštanja ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke uspjela održati razinu dobiti istovjetnu onoj u rekordnoj 2023.

Dobit banke nakon oporezivanja dosegnula je, naime, 450 milijuna eura. Poslovne prihode povećala je za 2,8 posto, na 809 milijuna eura, pri čemu je neto prihod od kamata povećan za manje od dva posto (na 588 milijuna eura), a neto prihod od provizija i naknada za 4,8 posto (na 174 milijuna).

Istodobno su troškovi poslovanja porasli za 5,1 posto, na 247 milijuna eura. Time je ostvaren omjer troškova i prihoda od 30,5 posto, a prema tom pokazatelju troškovne efikasnosti Zaba prednjači na domaćem tržištu, ali je nesumnjivo i pri vrhu ljestvice banaka u EU.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Primjerice, prema usporednim podacima za prvih devet mjeseci 2024. bankarski sektor u Hrvatskoj je s tzv. CIR omjerom (cost-income ratio) od nešto manje od 39 posto bio u gornjoj četvrtini troškovno najefikasnijih u EU. Nasuprot tome, npr. banke u Italiji, Austriji ili Sloveniji su na omjeru od oko 48-49 posto, a u Njemačkoj ili Francuskoj on premašuje 60 posto.

Troškovna efikasnost
Tolike razlike podosta govore i o različitostima strukture financiranja i drugih strukturnih obilježja. U svakom slučaju, čini se da su vlasnici ovdašnjih banaka prigrlili razinu omjera troškova i prihoda iz razdoblja zaoštravanja monetarne politike ECB-a (s visokim kamatama na depozite kod središnjih banaka i znatno manjim razmjerima povećanja kamata na depozite, posebice građana) gotovo kao “novo normalno”.

Inače, imovina Zabe krajem prošle godine dosegnula je gotovo 21,2 milijarde eura, što je povećanje za nepunih četiri posto. Neto krediti i predujmovi komitentima povećani su za 6,2 posto, na 10,9 milijardi eura.

Depoziti komitenata kao primarni primarni izvor financiranja povećani su za 420 milijuna eura ili 2,5 posto, čime su dosegnuli 17,4 milijarde eura. Kako ističu u banci, najvećim dijelom to je povećanje ostvareno kao rezultat rasta depozita građana.

Na razini Grupe Zaba iskazana dobit za 2024. veća je za 47 milijuna eura u odnosu na pfethodnu godinu, čime je dosegnula 556 milijuna eura.