Tek nakon što provede svojih pet prioriteta, među kojima je izdvojio hitnu medicinsku pomoć i znatno kraće rokove na listama čekanja, na red dolazi industrija osiguranja. Njoj će biti ponuđen regulatorni okvir za veću prisutnost na tržištu usluga dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, najavio je ministar zdravlja Ranko Ostojić u ponedjeljak u Rovinju na desetom godišnjem skupu industrije osiguranja koji se održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. I dok bi, prema ocjeni ministra, novi provedbeni pravilnik koji će osiguravateljima konkretnije otvoriti tržište dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja mogao biti predstavljen sljedeće godine, o privatnom zdravstvenom osiguranju, dodao je, počet će se razmišljati nakon što Hrvatska bude punopravna članica Europske unije, odnosno tek za dvije-tri godine. 

Ključni problem

Prosječan stanovnik Europske unije godišnje na policu zdravstvenog osiguranja potroši 195 eura, a Hrvat manje od šest eura. Premija sedam društava koja nude zdravstvenu policu godinama se vrti između 200 i 220 milijuna kuna, a unatrag godinu dana pala je šest posto, dok Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na dopunskim policama godišnje ugovori dvije milijarde kuna, nizali su argumente Ostojiću predsjednici Uprava Darko Cesar iz Baslera i Kristian Podrug iz Croatia zdravstvenog osiguranja ponovno podsjetivši ministra na ključni problem – osiguravatelji i HZZO dva su konkurenta koja nude istu uslugu, ali ne posluju u istovjetnim tržišnim uvjetima. Osim pogodovanja zakonodavca HZZO-u upozorili su ministra i na činjenicu da zbog nepostojanja regulative 14-15 posto troškova u zdravstvu, što godišnje iznosi 3,5 do 3,7 milijardi kuna, građani plaćaju iz vlastitih džepova kroz "sivo tržište". Da je zakonodavac dao provedbeni propis, te bi milijarde na regularan način mogle završiti u proračunu zdravstva, ustvrdili su Cesar i Podrug.

Tmurna procjena

Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga njihovu tmurnu procjenu dopunio je podatkom da samo četiri bolesti koje nastaju vlastitim osobnim nemarom pojedinca, a riječ je o posljedicama pušenja, dijabetesu, kolesterolu i karijesu, u prosjeku predstavljaju godišnji trošak državnog proračuna u visini od 5,5 milijardi kuna. To je potencijal koji se mora osloboditi, smatra Varga, dok je ministar Ostojić odmah "poentirao" podatkom da već od siječnja 2013. uvodi ocjenjivanje liječnika unutar primarne prakse. Dobivat će, pojasnio je, zvjezdice kao i hoteli, a kategorizacija će se provoditi na osnovi njihove sposobnosti da kontinuirano, preventivno prate i nadziru svoje pacijente.