Početak godine donio je popriličnu živost u trgovini bankarskim dionicama na objema domaćim burzama. Pretprošli je tjedan zabilježen neuobičajeno visoki tjedni promet ostvaren redovnim dionicama Zagrebačke banke u iznosu od čak 8,68 milijuna kuna. Tržišna cijena kretala se u rasponu od 3800 do 4200 kuna. Najveće iznenađenje pripremila je Slatinska banka čiji je promet premašio čak 31 milijun kuna po prosječnoj cijeni dionice od nezapamćenih 1000 kuna. Pretpostavlja se da iza većine tih transakcija stoji većinski vlasnik same banke zajedno s fizičkim i pravnim ulagačima s kojima nadzire više od 50 posto temeljnoga kapitala banke. Najveći dobitnik prošlogodišnjeg tjedna među bankarskim dionicama bila je dionica šibenske Jadranske banke koja je ostvarila 17 posto dobiti na vrijednosti te dosegnula rekordan iznos od 7000 kuna. Rastući trend buma bankarskih dionica se nastavlja, a očito je da su na rast, između ostalog, utjecale i spekulacije o mogućim preuzimanjima manjih od većih banaka. Investicije se tako odvijaju na dva kolosijeka – kroz snažniji ulazak u bankarsku industriju i pojačane graditeljske projekte. Kapitalne investicije nemaju svrhu samo organskog širenja, to je i baza za uvođenje bankarskog poslovanja kao kanala za prodaju polica. Isto tako, pretpostavke su da će preuzimanja manjih banaka od većih zaoštriti konkurenciju u bankarskom sektoru. S nagađanja je na djelo prešao upravo koncern Agram preuzevši Todorićevu Kreditnu banke Zagreb za cijenu višu od tristo milijuna kuna i dodatnim najavama akvizicije Nava banke te još jedne za sada nepoznate banke. Kreditna je banka tako prošlu godinu završila s 2,4 mil. kuna prometa i porastom od 17,5 posto. U tom kontekstu rast cijene dionice bio je obilježen relativnim nagađanjima o vrijednosti visine javne ponude na koju bi koncern Agram trebao biti obvezan.

Podcijenjena vrijednost
Mićo Jurjević iz Partner kapitala tvrdi kako su prema sadašnjim pokazateljima tržišne kapitalizacije velike banke s aktivom iznad deset milijardi kuna, a posebice male banke s aktivama manjim od pet milijardi kuna još podcijenjene u usporedbi s ostalim bankama u okruženju.
“Također je posebno naglašen trend okrupnjavanja unutar bankarskog sektora u regiji što se očituje i u Hrvatskoj zbog pada kamatnih spreadova i ”seljenja“ prihoda na nekamatne prihode od naknada. Uz relativno mali rizik i veću dozu strpljivosti veoma je izgledno ostvarivanje solidnih profita”, izjavio je Jurjević.
Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria Bank pak tvrdi kako je porast trgovanja bankarskim dionicama moguć i zbog nedostatka nekih drugih atraktivnih prilika, ali i zbog pretpostavke konsolidacije čitavoga bankarskog sustava.
Planovi Agrama očigledno nisu dokraja jasni jer prema jednim neslužbenim informacijama Agram ne cilja na Jadransku banku te je njezin kratkoročni porast jednostavno pozitivna eksternalija postojećih nagađanja. S druge strane, Stojić tvrdi kako postoje informacije o velikom interesu Euroherca, člana Agram koncerna da kupnjom Jadranske banke poveća svoj tržišni udio koji iznosi nešto više od 1 posto.

Veće premije
“Manje banke nemaju tako transparentno poslovanje poput vodećih, no svakako je logično da će se i takve banke koje posjeduju ”zdravu“ bazu klijenata te mrežu poslovnica na atraktivnim mjestima poput upravo Jadranske banke naći na radaru preuzimanja od većih koncerna. Premije takva preuzimanja mogle bi biti veće od uobičajenih dva puta, a i ne smiju se uzimati ”zdravo za gotovo“.
Ako ulagač kroz due dilligence procijeni isplativost svoje investicije u određenom roku, odnosno kroz restrukturiranje ili sinergiju, kupovna bi cijena mogla biti i mnogo veća. Primjere krajnosti u regiji nalazimo u slučaju preuzimanja rumunjske BCR banke koja je postigla čak pet puta veću cijenu od knjigovodstvene. S druge strane, Niška banka prodana je po gotovo identičnoj knjigovodstvenoj cijeni”, završio je Stojić.

Rast počeo još krajem prošle godine

Da porast interesa za bankarske dionice nije kratkoročan, govore i podatci o završetku prošle godine kada je zabilježen porast trgovine. Zagrebačka je banka tako imala gotovo devet milijuna kuna prometa, ali bez cjenovnih promjena, Jadranska banka (1,5 milijuna kuna) s rastom od nešto manje od sedam posto. Na Varaždinskoj burzi najlikvidnija je bila dionica već spomenute Slatinske banke s prometom od 1,8 milijuna kuna i zaključnom cijenom od 965 kuna.