Online izdanje konferencije Hrvatski dani osiguranja.
Nalazimo se u zahtjevnoj godini, od pandemije i potresa do zakonodavnih promjena, ali moram s ponosom istaknuti da smo, bez obzira na utjecaj negativnih okolnosti na poslovanje, prihode i profitabilnost, kao industrija prilično stabilno, pa i hrabro, odgovorili na sve ove izazove˝, istaknuo je u uvodnom obraćanju mr.sc. Slaven Dobrić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).
Rizici i prilike
Nalazimo se u zahtjevnoj godini, od pandemije i potresa do zakonodavnih promjena, ali moram s ponosom istaknuti da smo, bez obzira na utjecaj negativnih okolnosti na poslovanje, prihode i profitabilnost, kao industrija prilično stabilno, pa i hrabro, odgovorili na sve ove izazove˝, istaknuo je u uvodnom obraćanju mr.sc. Slaven Dobrić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).
Rizici i prilike
Da je industrija osiguranja jak i stabilan sustav koji je pokazao koliko je njegova uloga bitna za čitavo gospodarstvo smatra i Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva financija. ˝Vrijeme krize nosi i rizike i prilike i to na razini Europe te vjerujem da će se upravo tu ova industrija pronaći i da ćemo iz ove krize izaći još jači˝, poručuje Zrinušić.
Komentirajući tržište osiguranja u RH, dr.sc Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, rekao je: „Likvidnost i solventnost osiguratelja na zadovoljavajućim je razinama, a društva za osiguranje početak krize dočekala su s medijalnim omjerom solventnosti gotovo dvostruko većim od regulatornog minimuma što im je uvelike olakšalo apsorpciju dosadašnjih tržišnih nestabilnosti“.
Žigman je naglasio i kako su „transparentan i korektan odnos s potrošačima ključ očuvanja povjerenja, posebno u okolnostima novog normalnog, te da je upravo zbog toga Hanfa u listopadu donijela Smjernice za obavljanje poslova osiguranja s ciljem dodatne zaštite interesa korisnika usluga društava za osiguranje i to prije svega kroz komunikaciji s klijentima prilikom ugovornog informiranja te komunikacije tijekom i nakon postupka obrade šteta“. Nakon Žigmana, svoje viđenje trenutačne situacije i daljnjeg razvoja tržišta dali su i inozemni gosti, Gabriel Bernardino, predsjednik EIOPA-e te Michaella Koller, direktorica europskog udruženja osiguratelja Insurence Europe. Na panelu koji je uslijedio razgovaralo se o utjecaju korona krize na industriju osiguranja, zagrebačkom potresu, važnosti osiguranja imovine ali i o budućnosti osigurateljne industrije. „Svi smo drugačije planirali godinu, no u prvom kvartalu stvari su se u potpunosti promijenile, a mogućnost prilagodbe je u toj situaciji bila izrazito važna. Imali smo čak 70 posto poziva više u ožujku nego inače, izašli smo na teren, brzo reagirali, pokazali klijentima da smo ovdje i pružili im podršku“, smatra Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group.
Mr. sc. Ivana Bratanić, predsjednica Uprave Euroherc osiguranja tvrdi kako je prvi kvartal sve prisilio da se što bolje snađu kako tehnološki tako i kadrovski i financijski. „Ipak, pokazali smo da radimo u industriji koja je otporna i iako je svakog od nas ovo potreslo, imalo je i edukativnu notu ako gledamo kroz prizmu financijske pismenosti građana Hrvatske i značaja osigurateljne zaštite˝, istaknula je Bratanić. Marin Matijaca, predsjednik Uprave Triglav osiguranja napominje kako im je digitalizacija olakšala poslovanje, a implementacija digitalnog potpisa olakšala im je pridržavanje mjera s tim da su pritom ostvarili i dobre poslovne rezultate. ˝Ponosan sam da je naše tržište osiguranja na svjetskoj razini, često se podcjenjujemo u odnosu na razvijenije zemlje, ali pokazali smo da sa svojim resursima, znanjem i angažiranošću možemo poslovati normalno i u doba pandemije˝, poručio je Matijaca.
U korist klijenata
Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja istaknuo je kako je na njih više utjecala pandemija nego potres. „Naših čak 2500 ljudi radilo je od kuće što je pokazalo ozbiljnu fleksibilnost koju je kompanija imala i iako nismo bili spremni za taj pothvat, sve je sjajno funkcioniralo. Unatoč izazovima, napravili smo značajan korak u digitalizaciji poslovanja i usluga prema klijentu, unaprijedili online kanale i lansirali Laqo, prvo 100% digitalno domaće osiguranje. Potres nam je donio ogroman priljev šteta, do sada ih je prijavljeno više od 5.000, a prijave i dalje dolaze“, rekao je Tomašković te istaknuo kako su „napravili i veliki iskorak u pitanju franšiza i kasko osiguranja, te izlazili osiguranicima u susret po pitanju priznavanja šteta i iznosa“.
Mario Carini, predsjednik Uprave Generali osiguranja tvrdi kako trenutno vlada veća nesigurnost nego na početku pandemije. „Ovo je bila vrlo neobična godina do sada: uspjeli smo finalizirati dvije akvizicije što je bio izazovan proces uzevši u obzir okolnosti povezane s pandemijom, pa stoga osnažujemo svoju tržišnu prisutnost. Novi način rada postat će sastavnim djelom našeg poslovanja budući da uočavamo promjene u načinu na koji nam se kupci obraćaju dok su naši prioriteti ubrzavanje našeg programa digitalizacije kao i naše organizacijske transformacije“, istaknuo je Carini
U posljednjem bloku izlaganja na temu naknade neimovinske štete govorili su Vitomir Boić, sudac Županijskog suda u Velikoj Gorici te dr. sc. Marko Baretić, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je naglasio kako je „kod donošenja Pravnog shvaćanja Vrhovnog suda izostala javna rasprava sa zainteresiranom javnošću što je uobičajena praksa u demokratskim društvima prije donošenja odluka koje će predvidivo utjecati na široki krug subjekata, te da Pravno shvaćanje Vrhovnog suda ne bi trebalo djelovati retroaktivno, budući da nisu ispunjenje pretpostavke koje se, prema ustaljenoj praksi hrvatskog Ustavnog suda i Suda pravde EU zahtijevaju za retroaktivnost tumačenja propisa te budući da bi to izazvalo značajne teškoće subjektima koji su djelovali u dobroj vjeri, već da bi se primjena trebala odnositi samo na štetne događaje nastale nakon donošenja Pravnog shvaćanja“.
