Sukob Uprave najveće crnogorske kompanije Kombinata aluminija Podgorica (KAP) s manjinskim dioničarima među kojima su i hrvatski investitori posljednjih je dana eskalirao, no ipak je završio miroljubivo. Naime, Uprava KAP-a i njezin većinski vlasnik Centralno-europska kompanija (CEAC) koju kontrolira ruski milijarder Oleg Deripaska na godišnjoj skupštini dioničara održanoj u petak odustali su od, kako se činilo do prije nekoliko dana, čvrste odluke o promjeni statuta Kombinata aluminija i preuzimanja ovlasti da može provesti potpunu dokapitalizaciju kompanije.

Prijetnjom na prijetnju
Na prijetnju Uprave da će preuzeti sve ovlasti u vezi s dokapitalizacijom manjinski dioničari odgovorili su također prijetnjom da će u KAP dovesti drugog revizora koji bi preispitao cjelovito poslovanje kompanije, i to je, čini se, bilo presudno za kompromis. Deripaskin Rusal, novi vlasnik podgoričkog kombinata, posjeduje 58,7 posto ukupnih dionice KAP-a, oko 25 posto je u vlasništvu manjinskih dioničara, radnika i građana, 12 posto investitora dolazi iz Hrvatske, a 4,1 posto je u vlasništvu Fjorda iz Kotora. Prije godinu i pol Rusal na veliko iznenađenje crnogorske, ali i šire javnosti nije sudjelovao u dijelu dokapitalizacije KAP-a, što su iskoristili mali dioničari koji su pokupovali sve tada ponuđene dionice i uvećali svoje vlasništvo. Vjerojatno shvativši da su tada napravili veliku pogrešku u Upravi KAP-a, krenuli su u ofenzivnije vođenje poslovne politike i riješili da marginaliziraju manjinske dioničare.

Lavina primjedbi
Uprava KAP-a namjeravala je na Skupštini dioničara prenijeti sve ovlasti na odbor direktora o pitanjima dokapitalizacije kompanije do apsolutnog iznosa. Da bi odluka o uvećanju dioničkog kapitala KAP-a bila donesena, potrebna je dvotrećinska većina prisutnih na Skupštini dioničara. Dakle, bez malih dioničara nema takve odluke. Istina, važeći crnogorski propisi dopuštaju prenošenje ovlasti glede dokapitalizacije na odbor direktora, ali u praksi nije zabilježen nijedan takav slučaj. Usto i u kopoprodajnom ugovoru koji je potpisan između vlade Crne Gore i Rusala jasno je naznačeno da se prvih pet godina od ulaska novog vlasnika u KAP ne može dokapitalizirati bez dvotrećinske odluke svih dioničara. Na namjeru Uprave KAP-a da preuzme sve ingerencije u vezi s dokapitalizacijom prije desetak dana oštro je reagirao Miroslav Jeličić Purko, osnivač poznatog hrvatskog fonda Aureus, koji je vlasnik 3,11 posto dionica podgoričkog kombinata aluminija. Splićanin je u stilu “klin se klinom izbija” upravi KAP-a odgovorio: “Ako ne promijenite najavljenu odluku o promjeni statuta i povećanju ovlasti, dovest ćemo novog revizora koji će ispitati kompletno poslovanje kompanije”. Bio je to, što bi alkari rekli, “pogodak u sridu” i ta Jeličićeva prijetnja po svoj prilici prelomila je sukob i dovela do naprasnog pomirenja. U posljednje vrijeme primjetna je čitava lavina primjedbi na račun revizorske kuće Deloitte koja radi izvještaje o poslovanju KAP-a. Deloitteu se zamjera da pod utjecajem menadžmenta KAP-a pravi “frizirane” izvještaje o poslovanju najveće kompanije u Crnoj Gori, da prikriva pravu dobit i iskazuje nepostojeće gubitke. Pod prijetnjom da će dovesti novog revizora mali dioničari su, očigledno, spriječili Upravu KAP-a da preuzme veće ovlasti u odlukama o dokapitalizaciji. Deloitte, koji je utvrdio prošlogodišnji gubitak u KAP-u od 2,29 milijuna eura, ostaje i dalje revizor kompanije, manjinski dioničari ojačali su svoju poziciju, a njihov predstavnik, Splićanin Robert Andijić, mimo svih očekivanja izabran je za novog člana odbora direktora KAP-a i, što je možda najvažnije, nadilaženjem spora stvoreni su uvjeti za uspostavljanje većeg povjerenja između većinskog vlasnika i manjinskih dioničara.

Pad stranih investicija u Crnoj Gori

Strane izravne investicije u Crnoj Gori u prva četiri mjeseca ove godine su prema preliminarnim podacima Centralne banke (CBCG) iznosile 308,5 milijuna eura, 2,7 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnjo razdoblje. Prvi put ove godine pala je i vrijednost neto stranih izravnih investicija, odnosno razlika između njihova priljeva i odljeva. Vrijednost razlike između priljeva i odljeva stranih izravnih investicija u prva četiri mjeseca iznosila je 187,7 milijuna eura, 0,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. U strukturi priljeva smanjen je udio ulaganja u nekretnine, dok su povećane investicije na osnovi interkompanijskog duga, kao i u banke i poduzeća. Najveći udio u strukturi priljeva imaju ulaganja stranog kapitala u crnogorska poduzeća i banke, 44,6 posto. U nekretnine je uloženo 105,5 milijuna eura ili 34,2 posto, u formi interkompanijskog duga realizirano je 63,3 milijuna, dok se 2,2 milijuna odnosilo na povlačenje investiranog kapitala u inozemstvo.