Ovih dana sa slavonskih polja stižu loše vijesti o truljenju šećerne repe, što je zagorčalo berbu svima uključenima u ovu proizvodnju, a naravno i preradi šećera koja se obavlja samo u jednoj preostaloj šećerani u Županji. Promjenjive vremenske prilike, a ovu su godinu obilježile i suše i poplave, te u samom finišu nezapamćene temperature, izazvale su gljivice ispod površine tla, deformaciju korijenja i pad šećera, što će drastično srezati i rezultate u ovoj godini. Zbog toga je u pravi trenutak došla jučerašnja odluka Vlade o usvajanju programa potpora za očuvanje proizvodnje šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027., kojim će u tom vremenu proizvođačima biti osigurano 6,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Po godini raspodjeljivat će se najviše 1,3 milijuna eura, i to svim proizvođačima za prvih 40 hektara površine pod repom po 530 eura po hektaru, a onima koji imaju od 40 do 200 hektara moći će dobiti 330 eura, dok će potpora za one s površinom iznad 200 hektara iznositi 130 eura po hektaru. Procjena je Vlade da će mjeru koristiti između 400 i 500 proizvođača.

Tim petogodišnjim programom računa se na zaustavljanje sada već alarmantnog pada interesa proizvođača i površina pod šećernom repom koju se nekad nazivalo kraljicom ratarskih kultura, ali je zbog njezine zahtjevnosti, kao i europske politike u proizvodnji šećera koja nije išla na ruku domaćoj proizvodnji, u zadnjih 15 godina doživjela pravi slom. Broj zasijanih površina više je nego prepolovljen, a posljedično su i dugogodišnji konkurenti u preradi ‘zakopali sjekire’ i tri šećerane udružili su u jednu, Hrvatsku industriju šećera (HIŠ).

Prema podacima koje je pred Vladom iznijela i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, lani je na 8900 hektara proizvedeno 572.000 tona šećerne repe. Godinu ranije pod repom je bilo 10.000 hektara i proizvedeno 700.000 tona repe. Procjene su da je negativan trend nastavljen i da je u 2023. u odnosu na lani zasađeno 11% manje površine.

Na početku kampanje, prije mjesec dana, predsjednik uprave HIŠ-a Željko Zadro očekivao je da će ove godine biti proizvedeno 600 tisuća tona repe, od čega će se proizvesti 85.000 tona šećera, no i te su procjene sada dovedene u pitanje. Štoviše. U HIŠ-u kažu kako su nakon 50 dana kampanje razmjeri i intenzitet takvi da bi problem trebalo označiti kao prirodnu nepogodu. Već sada procjenjuju da će pad proizvodnje biti najmanje 25-30% u odnosu na prvotne projekcije, što odgovara i udjelu trule repe u ukupnim površinama, a zbog tolikog udjela trule repe na jedan dan je čak zaustavljen pogon u šećerani, što se ne pamti.

“Događaj je to bez presedana, da se zbog ovog razloga obustavlja rad pogona, što nije zabilježeno ni u jednoj našoj šećerani u zadnja dva desetljeća, a krajnji je učinak taj da ćemo na kraju kampanje imati najnižu razinu proizvodnje repnog šećera u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina”, kažu u HIŠ-u. Zaustavljanje proizvodnje podrazumijeva i trošak, no koliko je dramatična situacija govori i podatak da su u pojedinim danima zabilježeno da se proizvodi više melase, koja je nusproizvod, nego šećera. Uobičajeno je da taj odnos bude 4 naprema 1 u korist šećera.

Ta pošast, inače, nije pogodila samo Hrvatsku, bilježi se i na jugoistoku Mađarske i sjeverozapadu Rumunjske, no najviše je pogodila Vojvodinu u Srbiji i istočni dio Hrvatske na kojemu se odvija hrvatska proizvodnja šećerne repe.

U zadnjoj fazi vegetacije

Proizvođači repe kažu kako se takav razvoj događaja nije mogao predvidjeti, jer se promjena i zaraza dogodila u zadnjoj fazi vegetacije kada se više nije moglo tretirati.

Zbog toga će i nove potpore ublažiti taj udarac i hladan tuš proizvođačima. Taj program inače je nastavak potpore isključivo iz nacionalnih izvora, koja se provodi od 2019. godine kao tzv. ‘de minimis’ program potpore, a kao petogodišnji program za proizvođače je i poruka strateške važnosti tog sektora. Ohrabrujuće je i to što pruža mogućnost ulaska u program u bilo kojoj godini razdoblja od 2023. do 2027.

Ministarstvo poljoprivrede prije dvije godine pokušalo je osigurati i program dodatne potpore proizvođačima šećerne repe, ali prijedlog nije dobio zeleno svjetlo Bruxellesa. Taj se program odnosio na korištenje sredstava iz Privremenog kriznog okvira za ublažavanje posljedica pandemije Covid-19, ali je proizvođače šećerne repe Ministarstvo poljoprivrede osiguralo potporu u programu donesenom iz drugog kriznog okvira, koji je rezultat porasta troškova energenata u 2022. Uvršteni su kao jedna od osam proizvodnji u poljoprivredi te im je osigurano 1,32 milijuna eura koji će biti isplaćeni ove godine, i to 400 eura po hektaru za prvih 50 hektara zasijanih pod šećernom repom u 2022.

Druga pravila van EU

Kad je o jedinoj hrvatskoj šećerani riječ, izvanredna situacija s trulom repom na slavonskim poljima ostavit će traga i na poslovanje HIŠ-a, iako će na rezultat povoljno utjecati činjenica da su na europskom i globalnom tržištu cijene šećera na svom vrhuncu. Te su cijene, kažu u HIŠ-u, rezultat prije svega porasta troškova energije, a u slučaju proizvodnje u EU i porasta izdataka vezanih uz dekarbonizaciju i provedbu Zelene agende.

S druge strane, ta rigorozna politika ne primjenjuje se u zemljama okruženja izvan Unije što također proizvođače iz EU stavlja u lošiju poziciju. Unatoč tome, u HIŠ-u ističu optimizam u očuvanje ove proizvodnje u Hrvatskoj, a upravo potpora koju za proizvodnju dobivaju proizvođači šećerne repe im osigurava sirovinu. Koliko je ona važna govori i podatak da je šećer nekad bio kultura kojom je domaća proizvodnja premašivala domaće potrebe, a sada se one smanjuju. Lani je pokrivenost bila na razini od 80 posto, a sada je izgledno da će se dodatno smanjiti.