Srpski deficit u vanjskotrgovačkoj razmjeni sa svijetom dostigao je u prvih šest mjeseci 4,2 milijarde dolara, što upućuje kako će ovogodišnja razmjena biti najnepovoljnija. Jedan od razloga tome je što je dinar ojačao u odnosu na euro za oko osam posto, pa je uvoz postao jeftiniji, a otežan je izvoz domaćih kompanija, koje trpe gubitke. U valjaonici bakra u Sevojnu, koja izvozi 95 posto proizvoda, ističu kako je realna vrijednost eura 150 dinara, dok je službeni srednji tečaj ispod 77 dinara za euro.

Umjetni tečaj
Guverner središnje banke Radovan Jelašić objašnjava kako se tečaj određuje na temelju ponude i potražnje na međubankarskom deviznom tržištu, ali u upućenim krugovima se smatra da je postojeći tečaj umjetno stvoren kako bi se održala projicirana stopa rasta bazne inflacije (cijene koje se slobodno određuju) u okviru između tri i šest posto. Guverner Jelašić smatra da će taj cilj biti postignut, tim prije što je u srpnju zabilježena deflacija, prva u ovoj godini. Monetarnoj vlasti se zamjera što će obrana od rasta inflacije biti preskupo plaćena preko povećanog uvoza i još većeg ukupnog zaduženja zemlje. Srbija ima najveći deficit u robnoj razmjeni s Rusijom od koje kupuje energente, odnosno naftu i plin. Godišnji trošak za te namjene iznosi više od dvije milijarde dolara, dok je izvoz roba iz Srbije na rusko tržište vrijedan oko 300 milijuna dolara. Povećanju srpskog izvoza na rusko tržište najviše su pridonijeli proizvođači voća i povrća. Trgovci iz Moskve su najveći kupci srpskog voća. Lani su sve količine neprodanih jabuka isporučene ruskom tržištu, a ove godine tome se nadaju proizvođači šljiva. Urod tog voća je velik i ako izostane obećani izvoz na rusko tržište, prijeti opasnost da velik dio bude uništen kao što se to sada događa s kupusom, koji proizvođači zaoravaju jer im se cijena od 0,025 eura za kilogram ne isplati da ga pokupe s njiva. Srbija najviše uvozi energente, opremu i automobile za kupnju kojih je lani potrošeno više od milijardu eura, a u izvozu su najzastupljeniji osim voća i povrća šećer i kukuruz. I ove godine urod šećerne repe i kukuruza obećava da će Srbija imati prilične količine za izvoz. Iz Srbije se godišnje na tržište EU izvozi 180.000 tona šećer, koliko iznosi povlaštena kvota od EU. Odobren je i povlašteni izvoz junećeg mesa od 8,7 tisuća tona, ali Srbija nema dovoljno tog mesa tako da postojeća kvota neće biti iskorištena. Od industrijskih proizvoda znatnu ulogu u srpskom izvozu ima pirotski Tigar koji izvozi 77 posto vlastitih proizvoda. Najviše se izvoze automobilske gume, što se proizvode u suradnji s francuskom kompanijom Michelin, ali i gumena obuća, koja se plasira na američko i kanadsko tržište. Tigar se opredijelio i za proizvodnju specijalizirane obuće za potrebe lovaca, šumara i vatrogasaca. Veći dio te proizvodnje namijenjen je izvozu. Zahvaljujući subvencijama iz državnog proračuna među zapažene izvoznike svrstava se u posljednje vrijeme i industrija za proizvodnju vojnog naoružanja. Samo tvornica Zastava oružje je u 2008. godini izvezla oružje u vrijednosti deset milijuna dolara, ali će godišnji izvoz biti višestruko veći. Glavna tržišta su Irak i SAD.

Proizvodnja oružja
Za potrebe američke kompanije Remington Zastava oružje proizvodi lovačke puške i revolvere. Zahvaljujući narudžbi iračkog vojnog ministarstva u tu zemlju će biti izvezeno vojnog naoružanja u vrijednosti od 242 milijuna dolara. Među ostalima u “izvoznom paketu” naći će se i školski zrakoplovi, što ih proizvodi pančevačka tvornica Utva, koju je ta narudžba spasila od prekida proizvodnje. Srpski izvoz raste po stopi od 25 posto, što se smatra dovoljnim da se održi sadašnji odnos između uvoza i izvoza. Na tom rastu izvoza guverner Jelašić temelji vlastite argumente da tečaj nema presudnu ulogu na izvoz iako izvoznici tvrde suprotno.

Uspješan put do profita

Među najveće izvoznike spada smederevska željezara U. S. Steel, koju je 2003. godine preuzela istoimena američka kompanija, plativši za nju 23 milijuna dolara. Željezara je za dvije godine prešla put od velikog gubitaša u uspješno poduzeće koje se u pogledu ostvarenog profita u prvih šest mjeseci 2008. godine nalazi među deset najuspješnijih kompanija. U. S. Steel izvozi čelik i željezo u 80-ak zemalja, ali istodobno spada u najveće uvoznike jer je Srbija siromašna željeznom rudačom, koju je prisiljena uvoziti.