Tri glavna problema s kojima se Hrvatska suočava na svojem putu u Europsku uniju, tj. tri prokletstva hrvatskoga gospodarstva su visoki fiskalni deficit, vanjske nestabilnosti i strukturalne prepreke rastu gospodarstva, iznio je predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za Hrvatsku Athanasios Vamvakidis tijekom jučer održanog predavanja studentima na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Iako Hrvatska posljednjih pet godina bilježi kontinuirani trend pada deficita, i dalje postoje mnoge fiskalne i kvazifiskalne aktivnosti izvan proračuna na koje treba obratiti pozornost poput aktivnosti HBOR-a, državnih jamstava poput onih za brodogradnju i problema s dugom umirovljenicima. S druge strane, prednost takvih aktivnosti države je transparentnost ulaganja tog novca, smatra Vamvakidis. Svoj je mandat kao i cjelokupnu aktivnost MMF-a u Hrvatskoj ocijenio uspješnim: “Zabilježen je niz uspjeha poput fiskalne konsolidacije. Kad smo započeli, fiskalni je deficit bio iznad šest posto GDP-a, ove je godine iznosio tri posto, a za 2007. godinu se očekuje kako bi mogao biti i niži. Središnja banka uvela je niz mjera restrikcije posudbi iz inozemstva i ojačanja nadzora financijskog sektora. Imali smo i niz uspjeha u strukturalnoj reformi i privatizaciji, a to je područje na kojem se u budućnosti nadamo vidjeti još veće uspjehe”. Komentirajući Vladinu najavu povećanja plaća u javnom sektoru u izbornoj godini, izjavio je kako očekuje da će se smanjivanje deficita nastaviti. Hrvatska će imati deficit i niži od trenutne razine, a MMF podupire plan premijera da deficit do 2009. snizi na 1,5 posto i uravnoteženje proračuna do kraja mandata sljedeće vlade. Ipak, postoji zabrinutost zbog srednjoročnih rezultata takve politike jer bi se moglo dogoditi da sljedeća vlada zbog nemogućnosti podmirivanja takvih potreba mora plaće u javnom sektoru zamrznuti. To nije problem koji se rješava samo uoči izbora već bi bilo potrebno plaće u javnom sektoru uskladiti s produktivnošću gospodarstva, misli Vamvakidis. Naglasio je kako je potrebno inzistirati na nastavku strukturalnih reformi, privatizacije i fleksibilizacije tržišta rada. Što se tiče samog ulaska u Europsku uniju, nije toliko važno da to bude do 2009. ili 2010. godine, već je važnije reforme provesti na najbolji mogući način, a ne samo ispuniti najniže propisane uvjete.
MMF podupire plan snižavanja deficita do 2009. na 1,5 posto, no postoji zabrinutost zbog srednjoročnih rezultata
Tri glavna problema s kojima se Hrvatska suočava na svojem putu u Europsku uniju, tj. tri prokletstva hrvatskoga gospodarstva su visoki fiskalni deficit, vanjske nestabilnosti i strukturalne prepreke rastu gospodarstva, iznio je predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za Hrvatsku Athanasios Vamvakidis tijekom jučer održanog predavanja studentima na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Iako Hrvatska posljednjih pet godina bilježi kontinuirani trend pada deficita, i dalje postoje mnoge fiskalne i kvazifiskalne aktivnosti izvan proračuna na koje treba obratiti pozornost poput aktivnosti HBOR-a, državnih jamstava poput onih za brodogradnju i problema s dugom umirovljenicima. S druge strane, prednost takvih aktivnosti države je transparentnost ulaganja tog novca, smatra Vamvakidis. Svoj je mandat kao i cjelokupnu aktivnost MMF-a u Hrvatskoj ocijenio uspješnim: “Zabilježen je niz uspjeha poput fiskalne konsolidacije. Kad smo započeli, fiskalni je deficit bio iznad šest posto GDP-a, ove je godine iznosio tri posto, a za 2007. godinu se očekuje kako bi mogao biti i niži. Središnja banka uvela je niz mjera restrikcije posudbi iz inozemstva i ojačanja nadzora financijskog sektora. Imali smo i niz uspjeha u strukturalnoj reformi i privatizaciji, a to je područje na kojem se u budućnosti nadamo vidjeti još veće uspjehe”. Komentirajući Vladinu najavu povećanja plaća u javnom sektoru u izbornoj godini, izjavio je kako očekuje da će se smanjivanje deficita nastaviti. Hrvatska će imati deficit i niži od trenutne razine, a MMF podupire plan premijera da deficit do 2009. snizi na 1,5 posto i uravnoteženje proračuna do kraja mandata sljedeće vlade. Ipak, postoji zabrinutost zbog srednjoročnih rezultata takve politike jer bi se moglo dogoditi da sljedeća vlada zbog nemogućnosti podmirivanja takvih potreba mora plaće u javnom sektoru zamrznuti. To nije problem koji se rješava samo uoči izbora već bi bilo potrebno plaće u javnom sektoru uskladiti s produktivnošću gospodarstva, misli Vamvakidis. Naglasio je kako je potrebno inzistirati na nastavku strukturalnih reformi, privatizacije i fleksibilizacije tržišta rada. Što se tiče samog ulaska u Europsku uniju, nije toliko važno da to bude do 2009. ili 2010. godine, već je važnije reforme provesti na najbolji mogući način, a ne samo ispuniti najniže propisane uvjete.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu