Rebalans proračuna Vlada je usvojila još prije 20-ak dana, a napokon je dočekao i povratak zastupnika u sabornicu.

U međuvremenu je njime planirano smanjenje deficita tj. vraćanje na lanjsku razinu poslužilo pri prodaji obveznica, što mnogi drže i njegovom stvarnom namjenom. Većina ekonomista nakon ovog rebalansa sumnja da će se ostati u okvirima (novo)planiranog proračunskog manjka od 3 posto BDP-a i manjka općeg proračuna od 3,4 posto BDP-a. Predviđaju još jedan rebalans, a otvorenim pitanjem drže samo hoće li s njime uslijediti rezovi ili širenje deficita  za približno jedan posto BDP-a, a time i veće potrebe financiranja, odnosno zaduživanja. Nastavi li se sadašnjim tempom, dio analitičara deficit javnog sektora (nešto širi obuhvat, koji uključuje i HAC) procjenjuje između 5,5 i šest posto BDP-a.  "Proračun se puni sporije pa su prihodi u prvom kvartalu 3 do 4 posto niži od planiranih", priznao je ovih dana ministar Slavko Linić. No, kaže da to ne znači novi rebalans jer se u idućim mjesecima očekuje oporavak proračunskih prihoda.

Ako je suditi prema HNB-ovim najnovijim ocjenama, analitičari središnje banke revidirali su očekivanja kretanja BDP-a za ovu godinu na niže (sa minus 0,3 na 0,9 posto), čime se i HNB dodatno udaljio od Vladinih prognoza rasta. Vezano uz proračun i potrebe financiranja ministar Linić je najavio skore korake u vezi s dvjema privatizacijama koje bi trebale biti glavni oslonac nedužničkog financiranja. Od prodaje državnih udjela u Croatia osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj banci, za koje prema Liniću potkraj ovog ili početkom idućeg mjeseca slijede objave natječaja za prodaju, računa se da će se ostvariti najmanje dvije trećine od ukupno tri milijarde kuna planiranih privatizacijskih prihoda. To znači da su pripremne aktivnosti savjetnika pri kraju. Je li tako, ubrzo će se pokazati.

U odnosu na prve korake Vlade u smjeru početka njihove privatizacije (prošlog ljeta), rokovi su se prešutno pomicali, no Vladi, čini se, više nije baš do odugovlačenja. Punjenje državne blagajne prilično škripi. U novije se vrijeme tako spekulira da se razmatra i mogućnost da se u HPB-u prodaju i udjeli koje država drži posredno (npr. preko Hrvatske pošte, što doduše ne bi bio izravni prihod proračuna). Neovisno o tome, računa se da interesa za banku neće manjkati s obzirom na natprosječne rezultate i rast poslovanja te sad već jasne efekte višegodišnjeg pospremanja; od nekolicine stranih banaka koje već posluju u Hrvatskoj do domaćih fondova, ali i vanjskih bankarskih igrača koji zasad nisu prisutni na našem tržištu. U slučaju Croatia osiguranja, pak, već neko vrijeme se vrte i konkretna imena nekoliko glavnih interesenata, od kojih su neki – poput Adrisa, slovenskog Triglava i poljskog PZU-a – potvrdili zanimanje.

Sve u svemu, te dvije privatizacije državi bi mogle donijeti više od dvije milijarde kuna. S prodajama još nekih udjela u drugim sektorima (npr. turističkom) planiranih tri milijarde kuna trebalo bi biti dohvatljivo. No, ne bude li u ostatku godine još jedna proračunska korekcija za zadržavanje deficita u planiranim gabaritima (10,2 milijarde kuna na razini državnog proračuna i 11,6 na razini konsolidirane države) u drugom dijelu godine država će se morati zadužiti barem milijardu-dvije više od sadašnjeg plana financiranja. Planom je zacrtano ukupno 29.4 milijarde kuna primitaka za proračun od financijske imovine i zaduživanja, s tim da za izdatke za financijsku imovinu i otplate po zaduženjima odlazi 19,1 milijarda kuna.