Mirovinski sustav kreće u, godinama neprestano odgađanu, mini-reformu. Vlada će "vrlo uskoro" izaći sa izmjenama paketa mirovinskih zakona, a ključna novina bit će uvođenje potportfelja u drugi stup, odnosno obvezne mirovinske fondove, najavio je u srijedu ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. "Cilj nam je povećati izdvajanja u drugi mirovinski stup, no ove godine ono ostaje na pet posto jer je proračun prenapregnut. Prije povećanja stope izdvajanja trebamo provesti široku javnu raspravu", kazao je Mrsić na okruglom stolu magazina Banka u srijedu.

Veća uloga Regosa
Vlada namjerava odvojiti regulativu obveznih i dobrovoljnih fondova, a se uvode A, B i C potportfelji. Ulaskom u svijet rada osiguranik automatski ulazi u B potportfelj, koji rizikom odgovara postojećoj investicijskoj politici, dok je potportfelj A namijenjen mlađim, riziku sklonijim osiguranicima. Najduže pet godina prije umirovljenja imovina se prebacuje u C potportfelj s najmanjim rizikom. Uvođenje potportfelja postavit će nove zahtjeve pred Regos, najavio je Mrsić, rekavši da je ta institucija dosad bila samo "skretničar" osiguranika prema nekom fondu, a ubuduće će on imati "veliku ulogu" u informiranju i pri promjenama portfelja. Mirovinskim fondovima popustit će se ograničenja ulaganja u tvrtke koje je sada limitirano na 10 posto, no rasprava o tome još traje. "Predložili smo podizanje ograničenja na 20%, trenutno se razgovara o 15 %, a mi i dalje sugeriramo granicu od 20 %", rekao je Dubravko Štimac iz PBZ CO-a. "Blaži limiti ulaganja povećat će efekte reforme na realni sektor, a u konačnici to je i pitanje našeg sudjelovanja u budućim procesima privatizacije", istaknuo je predsjednik Uprave AZ fonda.

Smanjiti troškove
Dobrovoljnim mirovinskim fondovima će ubuduće moći upravljati društva koja upravljaju s investicijskim ili obveznim mirovinskim fondovima, što bi zbog sinergijskih učinaka moglo smanjiti troškove u sustavu. Na popravak ide i zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima kojim će se postrožiti poslovanje i uvesti mogućnost mirovinske rente i dokup staža. Oni će ubuduće će moći poslovati samo kao dionička društva, a umjesto 5 milijuna od njih će se tražiti minimalno 15 milijuna kuna kapitala. Zakon će strogo propisati odgovornost čelnih ljudi, licenciranje uprave i nadzornog odbora, ali i zahtijevati strože upravljanje rizicima i likvidnošću te ustroj unutarnje revizije, što bi kumulativno trebalo osigurati financijsku stabilnost tvrtke.Osim za mirovinska društva izmjene propisa i pred Hanfu će postaviti nove zahtjeve. "Danas se većina nadzora svodi na traženje grešaka i podnošenje prijava, a uloga Hanfe treba biti u prevenciji i upravljanju sistemskim rizicima", rekao je čelnik Hanfe Pierre Matek.

Uloga Hanfe treba biti u prevenciji i upravljanju sistemskim rizicima

Pierre Matek, Hanfa

Limiti su u konačnici  pitanje našeg sudjelovanja u budućim privatizacijama

D. Novoselec, AZ fond

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?