Skupština Crne Gore krajem prošloga tjedna usvojila je novi Zakon o bankama koji je u minulih mjesec dana u crnogorskoj ekonomskoj i političkoj javnosti izazvao brojne polemike i nakon čijeg usvajanja su neke dileme i nejasnoće i dalje ostale otvorene. Potrebu donošenja novog Zakona gotovo da nitko nije osporavao jer je dosadašnji Zakon o bankama koji je donesen 2000. godine postao neefikasan i nije pratio, na pravi način, najnovije krupne promjene na bankarskom tržištu Crne Gore, posebno kada je u pitanju osnivanje banaka, izdavanje dozvola za njihov rad, upravljanje i kontrola, ali i mnoga druga pitanja. Međunarodne su financijske institucije u Crnoj Gori sugerirale da se u bankarski sustav uvede mogućnost otvaranja podružnica inozemnih banaka i institucija za tzv. parabankarske poslove (garantni fondovi, specijalizirani subjekti “factoring and forfaiting” i slično) što po starom zakonu nije bilo moguće.

Bazelski okvir
Centralna banka Crne Gore (CBCG), u pripremi novog zakona, založila se za rješenja koja će obuhvaćati najsuvremenije standarde bankarskog poslovanja, usklađene s tzv. bazelskim okvirom i principima korporacijskog upravljanja bankama. Još dok je zakon bio u formi nacrta pojavile su se reakcije jednog broja vlasnika privatnih banaka i njihovih poslovnih partnera koji su označeni kao crnogorski bankarski lobi koji, navodno, predvodi većinski vlasnik Prve banke Crne Gore Aco Đukanović, rat predsjednika vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i budućeg crnogorskog premijera Mile Đukanovića. Navodnom lobiju posebno su zasmetale povećane ingerencije Centralne banke posebno u dijelu kontrole banaka i njihovih vlasničkih prava. Slučajno ili namjerno tek amandmani vladajućeg DPS-a koji su ušli u tek usvojeni Zakon o bankama poklapaju se sa zahtjevima i željom navodnog bankarskog lobija za ograničenjem određenih ovlaštenja CBCG kada su u pitanju vlasnička i osnivačka prava. U vrijeme najžešćih kritika koje su iz bankarskog lobija stizale na velika ovlaštenja CBCG u kontroli poslovanja banaka u Centralnoj banci došlo je do najave jedne ostavke.

Kritike DPS-a
Zamjenik generalnog direktora CBCG i glavni kontrolor poslovnih banaka Goran Knežević, kojeg u crnogorskim bankarskim krugovima smatraju vrsnim stručnjakom u tom sektoru i jednim od najupornijih zagovarača jake funkcije Centralne banke, iznenada je najavio svoju ostavku. Knežević je najavljenu ostavku obrazložio time da “svoj posao više ne može obavljati kvalitetno i odgovorno zbog neodgovarajućeg zakonodavno-institucionalnog okvira”. Bolji poznavatelji prilika u crnogorskom bankarstvu kažu da je pravi razlog najavljene ostavke to što je Knežević došao u sukob s bankarskim lobijem upravo zbog tvrdog stava da CBCG treba imati veće ovlasti u kontroli i nadzoru banaka. U prvim reakcijama na novi Zakon o bankama u CBCG koji je inzistirao na širokim kontrolnim funkcijama i koje, po svoj prilici, nije u potpunosti dobio, za sada su prilično uzdržani. Ocjenjuje se da je dobro što je novi zakon donesen, a da amandmanske dopune DPS-a samo u manjoj mjeri narušavaju nova zakonska rješenja. Konkretnije i detaljnije ocjene novog Zakona o bankama u CBCG najavljuju tek nakon detaljnije analize usvojenih amandmana. Najveći dio crnogorske opozicije sada oštro kritizira tek doneseni Zakon o bankama. Najkritičniji je Pokret za promjene i njegov lider Nebojša Medojević, koji kaže da je vladajući DPS amandmanima ograničio kontrolne funkcije CBCG i države i prednost dao bankarskom lobiju. Banke su, kaže Medojević, privredna društva koja rade s novcem građana i privrednih subjekata i svaka država i te kako ima obvezu paziti da one ne završe kao Dafiment i Jugiskadik, propale banke u Srbiji i Crnoj Gori s kraja prošloga stoljeća.

Udruga štediša Jugoskandika traži glavnicu i kamate

Udruženje štediša Jugoskandika iz Herceg Novog priopćilo je da “neće odustati od zahtjeva da im se vrati oročena glavnica, kamata po ugovoru o štednji i zakonska kamata nakon isteka ugovora o štednji do dana isplate”. Članovi udruženja iz Herceg Novog neće prihvatiti drukčija rješenja jer je novac znatno obezvrijeđen uvođenjem eura. Vlada Crne Gore je na sjednici u četvrtak odlučila da u ratama vrati glavnicu štedišama Jugoskandik i Dafiment banke, za što će izdvojiti najmanje 20 milijuna eura. Udruženje štediša Jugoskandik u proteklih 15 godina pokrenulo je brojne sudske postupke i o slučaju obavijestilo sve relevantne institucije.