Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

UniCredit: U Hrvatskoj inflacija 6,2, a rast BDP-a od 4,3 posto

Autor: Ante Pavić
03. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Znatan utjecaj na ekonomska kretanja još imaju mjere HNB-a usmjerene na ograničavanje kreditne aktivnosti

Hrvatska će ove godine imati godišnju stopu inflacije od 6,2 posto uz umjereniji gospodarski rast od 4,3 posto, procijenili su analitičari talijanske bankarske grupacije UniCredit u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka. Dosadašnji rast inflacije pripisuje se prije svega rastu cijena prehrambenih proizvoda. Analitičari ističu da je povećanje računa komunalnih usluga koje su provele lokalne vlasti došlo u nepovoljno vrijeme. Hrvatski gospodarski rast u 2007. godini iznosio je 6 posto. Prošlogodišnji rast uzrokovao je, prema mišljenju analitičara UniCredita, povećanje potrošnje, rast zaposlenosti kao i rast tržišta kapitala koji je uzrokovalo nekoliko javnih ponuda dionica.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Održivi rast
U kvartalnoj makroekonomskoj analizi se navodi kako je navedena prognoza stope gospodarskog rasta od 4,3 posto vrlo blizu stopi gospodarskog rasta koja je za Hrvatsku dugoročno održiva. Inflacija bi se, prema njihovim procjenama, trebala u 2009. spustiti na razinu od 3,5 posto, dok bi se istodobno gospodarski rast povećao na 4,5 posto. Stopa nezaposlenosti u 2008. prognozira se na razini od 9,1 posto, a 2009. godine od 8,7 posto. Analitičari UniCredita primijetili su da je s još nejasnim fiskalnim položajem za ovu godinu i visokim vanjskim dugom Hrvatska narodna banka uvela restrikcije u monetarnu politiku što je rezultiralo jakom domaćom valutom, a sve radi borbe s inflatornim pritiscima i vanjskom neravnotežom. Izvješće je naglasilo da će ulaganjem dodatnih napora u ograničavanju potrošnje pomoći u smanjenju inflatornih pritisaka i omogućiti HNB-u u popuštanju u restriktivnoj monetarnoj politici. Znatan utjecaj na ekonomska kretanja imaju mjere HNB-a usmjerene na ograničavanje kreditne aktivnosti, sada u uvjetima jakih inflatornih pritisaka, što će znatno smanjiti realni rast kreditiranja. Takva politika središnje banke dovela je do smanjivanja posudbe banaka inozemstvu, ali se s druge strane poduzeća zbog otežanog pristupa kreditima sve više okreću zaduživanju u inozemstvu. To utječe na povećanje vanjskog duga. Poduzeća bi se, međutim, vrlo skoro mogla naći u sličnim uvjetima i na inozemnom tržištu jer će najnovija globalna kriza dovesti do povećanja cijene zajmova.

Hrvatska će ove godine imati godišnju stopu inflacije od 6,2 posto uz umjereniji gospodarski rast od 4,3 posto, procijenili su analitičari talijanske bankarske grupacije UniCredit u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka. Dosadašnji rast inflacije pripisuje se prije svega rastu cijena prehrambenih proizvoda. Analitičari ističu da je povećanje računa komunalnih usluga koje su provele lokalne vlasti došlo u nepovoljno vrijeme. Hrvatski gospodarski rast u 2007. godini iznosio je 6 posto. Prošlogodišnji rast uzrokovao je, prema mišljenju analitičara UniCredita, povećanje potrošnje, rast zaposlenosti kao i rast tržišta kapitala koji je uzrokovalo nekoliko javnih ponuda dionica.

Održivi rast
U kvartalnoj makroekonomskoj analizi se navodi kako je navedena prognoza stope gospodarskog rasta od 4,3 posto vrlo blizu stopi gospodarskog rasta koja je za Hrvatsku dugoročno održiva. Inflacija bi se, prema njihovim procjenama, trebala u 2009. spustiti na razinu od 3,5 posto, dok bi se istodobno gospodarski rast povećao na 4,5 posto. Stopa nezaposlenosti u 2008. prognozira se na razini od 9,1 posto, a 2009. godine od 8,7 posto. Analitičari UniCredita primijetili su da je s još nejasnim fiskalnim položajem za ovu godinu i visokim vanjskim dugom Hrvatska narodna banka uvela restrikcije u monetarnu politiku što je rezultiralo jakom domaćom valutom, a sve radi borbe s inflatornim pritiscima i vanjskom neravnotežom. Izvješće je naglasilo da će ulaganjem dodatnih napora u ograničavanju potrošnje pomoći u smanjenju inflatornih pritisaka i omogućiti HNB-u u popuštanju u restriktivnoj monetarnoj politici. Znatan utjecaj na ekonomska kretanja imaju mjere HNB-a usmjerene na ograničavanje kreditne aktivnosti, sada u uvjetima jakih inflatornih pritisaka, što će znatno smanjiti realni rast kreditiranja. Takva politika središnje banke dovela je do smanjivanja posudbe banaka inozemstvu, ali se s druge strane poduzeća zbog otežanog pristupa kreditima sve više okreću zaduživanju u inozemstvu. To utječe na povećanje vanjskog duga. Poduzeća bi se, međutim, vrlo skoro mogla naći u sličnim uvjetima i na inozemnom tržištu jer će najnovija globalna kriza dovesti do povećanja cijene zajmova.




Smanjenje vanjskog duga
Zbog tih faktora, zajedno s jakom kunom, vanjski dug bi se u 2008. mogao smanjiti za oko 4 posto. U izvješću se naglašava da će pristupni pregovori s EU biti vrlo važni u budućim gospodarskim kretanjima. U dijelu analize koji se odnosi na globalno okruženje pak analitičari UniCredita ocjenjuju kako je ono karakterizirano povećanom neizvjesnošću, zaoštrenim uvjetima financiranja te nižim gospodarskim rastom u SAD-u i eurozoni. Dodaju kako bi globalno okruženje moglo imati utjecaja i na kretanja u SI Europi, upravo zbog zaoštravanja uvjeta kreditiranja i smanjenja potražnje u eurozoni, no ipak drže kako će se regije vjerojatno uspješno nositi s novim izazovima. Sužavanje globalnih kreditnih uvjeta zbog sloma američkog hipotekarnog tržišta u manjoj su mjeri utjecali i na Hrvatsku.

U siječnju najviša inflacija u posljednjih 8 godina

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine bile u prosjeku više za 0,7 posto, dok su u odnosu na siječanj prošle godine više za 6,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. To je najviša stopa inflacije na godišnjoj razini u proteklih osam godina, odnosno od početka 2000. i praćenja inflacije metodologijom indeksa potrošačkih cijena, a na takav je rast najviše utjecao rast cijena prehrane koje su u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine više za 12 posto. Cijene prometa u prosjeku su više za 5,7 posto, pri čemu cijene goriva i maziva za osobna vozila bilježe rast za 11,9 posto.

Autor: Ante Pavić
03. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

uni credito nema šta komentirati kada nije vlasnik zabe . uni credito reketari nelegitimne vlasnike zabe koji su je pokrali od hrvatskog naroda zaba nije upisana ni naijednoj nekretnini kao zaba d.d. nego zagrebačka banka društveno vlaništvo.vidi gruntovnicu.[yawn]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close