EN DE

UniCredit: Rast BDP-a će usporiti, ali ostaje iznad 5,0 posto

Autor: Teuta Franjković
16. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Glavni katalizatori rasta bit će potrošnja, investicije i industrijska proizvodnja uz znatan doprinos turizma

Analitičari UniCredita u najnovijem kvartalnom pregledu tržišta očekuju usporavanje rasta BDP-a u drugom tromjesečju, ali uz zadržavanje stope rasta iznad 5,0 posto. Na to, kažu, upućuju dosad objavljeni podaci o fizičkom kretanju pojedinih znatnih djelatnosti. Industrijska proizvodnja izvrsno je započela drugo ovogodišnje tromjesečje. U travnju je porasla 9,4 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, što je najveća međugodišnja stopa rasta u posljednjih osam mjeseci. Iako smanjena za 1,7-postotni poen u odnosu na travanj, godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje u svibnju zadržala je ovogodišnji visoki tonus.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Veće stope
U odnosu na lanjski svibanj porasla je 7,7 posto. Iako smanjena za cijeli postotni poen u odnosu na ožujak te najmanja unazad četiri mjeseca, godišnja stopa rasta maloprodajnog prometa u drugo je ovogodišnje tromjesečje zakoračila s i dalje visokim travanjskim međugodišnjim rastom od 7,1 posto. U svibnju je dodatno usporila na 6,2. posto. Broj turističkih noćenja u prva dva mjeseca drugog tromjesečja bio je 9,5 posto veći nego u istome lanjskom razdoblju. Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju izjednačio najveću stopu realnog međugodišnjeg rasta u posljednjih 10 godina otkako postoji konzistentna serija podataka. Prema preliminarnoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju 2007. realni BDP bio je 7,0 posto veći nego u istom razdoblju 2006. godine. Ista međugodišnja stopa rasta bila je ostvarena u trećem tromjesečju 2002. godine. Podsjetimo, u lanjskome četvrtom kvartalu, kao i u cijeloj prošloj godini, bio je ostvaren rast BDP-a od 4,8 posto. Nominalni BDP u prvom kvartalu iznosio je 62,6 milijardi kuna ili 8,5 milijardi eura. Bitna strukturna kvaliteta znatnog povećanja stope rasta na početku ove, a u usporedbi s krajem prošle godine jest činjenica da je ono prilično ravnomjerno raspoređeno po djelatnostima. Sve su djelatnosti u prvom tromjesečju ostvarile veće međugodišnje stope rasta nego u četvrtom tromjesečju lani. Nijedna djelatnost nije pritom uspjela ostvariti dvoznamenkastu stopu rasta, ali ih se većina zadržala tek neznatno ispod 10 posto. Industrijska proizvodnja koja od svih djelatnosti ima daleko najveći udjel u bruto dodanoj vrijednosti ostvarila je u prvom tromjesečju međugodišnji rast od 8,7 posto. Investicije u kapital i osobna potrošnja “povukle” su BDP na strani njegove apsorpcije. Osobna potrošnja porasla je 7,1 posto, što je njezina najviša međugodišnja stopa rasta od kraja 2002. godine. Investicije u kapital porasle su istovremeno 11,2 posto. To je njihov najveći relativni rast u posljednjih godinu dana i dobra najava buduće dinamike proizvodnje. Nakon što je u siječnju bila na najvišoj razini unazad devet mjeseci, administrativna stopa nezaposlenosti nanizala je četiri mjeseca kontinuiranog smanjenja.

Analitičari UniCredita u najnovijem kvartalnom pregledu tržišta očekuju usporavanje rasta BDP-a u drugom tromjesečju, ali uz zadržavanje stope rasta iznad 5,0 posto. Na to, kažu, upućuju dosad objavljeni podaci o fizičkom kretanju pojedinih znatnih djelatnosti. Industrijska proizvodnja izvrsno je započela drugo ovogodišnje tromjesečje. U travnju je porasla 9,4 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, što je najveća međugodišnja stopa rasta u posljednjih osam mjeseci. Iako smanjena za 1,7-postotni poen u odnosu na travanj, godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje u svibnju zadržala je ovogodišnji visoki tonus.

Veće stope
U odnosu na lanjski svibanj porasla je 7,7 posto. Iako smanjena za cijeli postotni poen u odnosu na ožujak te najmanja unazad četiri mjeseca, godišnja stopa rasta maloprodajnog prometa u drugo je ovogodišnje tromjesečje zakoračila s i dalje visokim travanjskim međugodišnjim rastom od 7,1 posto. U svibnju je dodatno usporila na 6,2. posto. Broj turističkih noćenja u prva dva mjeseca drugog tromjesečja bio je 9,5 posto veći nego u istome lanjskom razdoblju. Bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju izjednačio najveću stopu realnog međugodišnjeg rasta u posljednjih 10 godina otkako postoji konzistentna serija podataka. Prema preliminarnoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju 2007. realni BDP bio je 7,0 posto veći nego u istom razdoblju 2006. godine. Ista međugodišnja stopa rasta bila je ostvarena u trećem tromjesečju 2002. godine. Podsjetimo, u lanjskome četvrtom kvartalu, kao i u cijeloj prošloj godini, bio je ostvaren rast BDP-a od 4,8 posto. Nominalni BDP u prvom kvartalu iznosio je 62,6 milijardi kuna ili 8,5 milijardi eura. Bitna strukturna kvaliteta znatnog povećanja stope rasta na početku ove, a u usporedbi s krajem prošle godine jest činjenica da je ono prilično ravnomjerno raspoređeno po djelatnostima. Sve su djelatnosti u prvom tromjesečju ostvarile veće međugodišnje stope rasta nego u četvrtom tromjesečju lani. Nijedna djelatnost nije pritom uspjela ostvariti dvoznamenkastu stopu rasta, ali ih se većina zadržala tek neznatno ispod 10 posto. Industrijska proizvodnja koja od svih djelatnosti ima daleko najveći udjel u bruto dodanoj vrijednosti ostvarila je u prvom tromjesečju međugodišnji rast od 8,7 posto. Investicije u kapital i osobna potrošnja “povukle” su BDP na strani njegove apsorpcije. Osobna potrošnja porasla je 7,1 posto, što je njezina najviša međugodišnja stopa rasta od kraja 2002. godine. Investicije u kapital porasle su istovremeno 11,2 posto. To je njihov najveći relativni rast u posljednjih godinu dana i dobra najava buduće dinamike proizvodnje. Nakon što je u siječnju bila na najvišoj razini unazad devet mjeseci, administrativna stopa nezaposlenosti nanizala je četiri mjeseca kontinuiranog smanjenja.




Sve manja nezaposlenost
Izvjesno je da će niz biti i nastavljen u skladu s uobičajenim sezonskim kretanjima. Proljetno-ljetni mjeseci standardno su razdoblje pojačanog zapošljavanja sezonskih (osobito turističkih i građevinskih) radnika. U siječnju je stopa nezaposlenosti bila 17,4 posto. Nakon toga je u sljedeća četiri mjeseca smanjena za više od dva postotna poena. U svibnju je bila na 15,1 posto, spustivši se na najnižu razinu u posljednjih više od deset godina. Do vrhunca sezone izvjestan je nastavak trenda pri čemu se očekuje pad na oko 14 posto.

Potrošačke cijene bit će sve veće

Nakon tromjesečnog silaznog niza koji je kulminirao spuštanjem godišnje stope rasta potrošačkih cijena (CPI) u veljači na najnižu razinu u posljednje četiri i pol godine (1,2 posto), na prijelazu iz prvog u drugo tromjesečje došlo je do kratkog, ali intenzivnog obrata trenda. Nakon ožujka godišnja stopa rasta CPI-a i proizvođačkih cijena (PPI) povećana je u travnju, pri čemu su oba pokazatelja inflacije dosegnula 2,3 posto. To je bila najviša stopa rasta PPI-a u osam mjeseci, odnosno najviša stopa rasta CPI-a unazad pet mjeseci. U svibnju je prekinut oštri uspon godišnje stope inflacije. U prvih pet mjeseci ove godine prosječna godišnja stopa rasta CPI-a dosegnula je 1,8 posto, što je upola manje nego u istom razdoblju lani. U UniCreditu procjenjuju da će stabilizacija godišnje stope rasta CPI-a biti kratkog daha i očekuju njezino povećanje.

Autor: Teuta Franjković
16. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close