Čovjek od početka svog postojanja ima urođenu potrebu biti dio neke skupine. Pri tome nije bitno radi li se o primitivnim plemenima iz davnih vremena ili na primjer političkim strankama današnjice. I obitelj je vrsta skupine, odnosno zajednice koje smo svi članovi i ta želja za pripadnošću ne razlikuje nas puno od većine ostatka života na Zemlji.

Upravo ta čovjekova urođena potreba za zajedništvom pokretač je napretka i graditelj svega oko nas. To naravno ne predstavlja savršen sistem jer u svakom poduhvatu interesi pojedinaca nisu savršeno usklađeni s interesom zajednice. Kombinacija toga, s različitim razinama utjecaja i moći, dovodi do korupcije.

Iako postoji dosta definicija korupcije, ona iz perspektive običnog građanina bila bi najpraktičnija u ovom slučaju, a ona kaže da je korupcija zloupotreba pozicije moći. Postoji opći konsenzus o ovoj definiciji među običnim građanima, jer mnogi vjeruju da oni koji su na javnim funkcijama na svim razinama zloupotrebljavaju svoje položaje radi osobne koristi ili za služenje nekolicini pojedinaca, a ne cijelom društvu.

Bez obzira na to, postoji puno zakona, pravilnika, uredbi i slično koji za cilj imaju spriječiti zloporabu položaja, odnosno moći, a radi osobne koristi. I upravo u tome leži problem. Svi ti silni zakoni i pravilnici u isto vrijeme služe kao obrana od koruptivnih radnji, ali i kreiraju plodno tlo za istu zbog čestih nekonzistentnosti između njih samih.

Hrvatska, kao i većina drugih zemalja članica EU, radi nešto po tom pitanju te je tako 1. srpnja na snagu stupio novi Zakon o zaštiti zviždača, koji za cilj ima zaštititi prijavitelje nepravilnosti. Koje su implikacije tog zakona i hoće li biti od koristi biti će i tema tijekom Tjedna Svjesnosti o Prijevarama koji će se održati od 18. do 22. studenog, o čemu više informacija možete pronaći ovdje.

Upravo ti prijavitelji nepravilnosti, odnosno zviždači, ključ su borbe protiv korupcije. Prijavitelj nepravilnosti nije član skupine, djeluje sam i to je najčešće razlog odustajanja od prijavljivanja. Izostanak pripadnosti određenoj grupaciji, s mogućnošću antagonizacije, glavna je prepreka pojedinca u provedbi postupka koji je suštinski ispravan i koristan za društvo kao cjelinu, a to je prijava korupcije.

Često se govori kako je svatko od nas odgovoran za vlastite postupke, ali gledano iz perspektive ljudske psihologije, odgovornost je nešto što će većina radije prebaciti na zajednicu umjesto na sebe.

Pružanje anonimnosti pojedincu otvara vrata i preuzimanju odgovornosti. Iako je anonimnost u srži svih projekata zaštite zviždača, često smo bili svjedocima kako se taj osigurač sigurnosti ruši te nerijetko izrazito komplicira život samog prijavitelja čiji identitet postane javan. To zauzvrat, naravno, obeshrabruje druge u sličnim pokušajima i problem ne samo da se ne rješava, već kontinuirano raste.

Upravljanje energijom

Sve što vam treba za niže račune, veću energetsku neovisnost i dodatne prihode iz energije

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Prema ACFE (Association of Certified Fraud Examiners), prosječan utjecaj prijevara, od čega velik dio otpada na korupciju, iznosi oko 5% bruto domaćeg proizvoda. U Hrvatskoj je ta brojka bliže 10% i upravo zbog toga, a pogotovo uz dostupnost tehnoloških rješenja danas, kao što je na primjer Deloitteova platforma Halo, nemogućnost osiguranja anonimnosti pojedinca zvuči suludo.

Upravo alati kao što su Deloitteova Halo platforma ohrabruju pojedince da ukažu na određene nepravilnosti, omogućujući im potrebnu anonimnost i zaštitu kroz cijeli proces prijave nepravilnosti. Također, a što je od iznimne važnosti, Halo omogućuje i komunikaciju s prijaviteljem, bilo u vidu traženja dodatnih informacija o prijavi, bilo u vidu pružanja informacije o statusu prijave, a sve uz čuvanje anonimnosti prijavitelja. Koristi za organizaciju koja koristi alat kao što je Halo višestruke su, a kao najvažnije nameću se neovisnost vanjskog pružatelja usluge, pristup provjerenim stručnjacima u slučajevima nepravilnosti većih razmjera, kao što su krađa ili korupcija, kao i potpuna usklađenost s GDPR-om. Već i percepcija odlučnog hvatanja u koštac s mogućim problemima, kao i jasna komunikacija dostupnih kanala, djelovanja i rezultata kroz sve razine organizacije pozitivno djeluje na smanjenje nepravilnosti.

Da, prijavitelji nepravilnosti kroz svoju anonimnost svjesno se isključuju iz pripadnosti određenoj grupaciji, ali upravo štiteći njihovu anonimnost stvaramo zajednicu pojedinaca, koji bez znanja da istoj pripadaju, društvo kao cjelinu čine boljim mjestom za sve nas.

Autor članka: Ivan Kovačević, menadžer u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja