Poslovni i edukacijsli portal iCapital objavio je novo 'Investment Management Industry' predviđanje za lipanj 2013. godine.

Analizu portala prenosimo u cijelosti i bez izmjena: 

Ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica, rezultat sentiment indeksa iz ankete u lipnju jenegativnih 30,89%, što ukazuje na snažniji negativan stav kod profesionalnih investitora u odnosu na svibanj (-10,60%). Kada raščlanimo imovinske klase, vidimo da su investitori najviše bearish na obveznice (-57,78%), a potom tržište robe (commodities-e) i tržište novca, sa rezultatom od po -20,00%. Prošli mjesec, investitoru su bili bullish na tržište novca. Lipanjska anketa pokazala je blago negativan sentiment (bearish) na tržištu dionica, uz rezultat ankete od -13,33%.

Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100% do 100%), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35% za dionice i za obveznice te po 15% za robe i tržište novca.

Rezultati istraživanja – lipanj 2013.

Glavnina hrvatskih profesionalnih investitora još uvijek smatra da je ulazak u EU najznačajniji (pozitivan) događaj za dioničko tržište. Naime, 50% ispitanika drži pristupanje EU najznačajnijim događajem za dioničko tržište. Sukladno tome, polovica investitora (50% od ukupno 10 ispitanika) očekuje daljnji rast CROBEXa, a prema ostalim indeksima su nešto više bearish (DAX i S&P500;). Ispitanici su u svibnju bili najviše bullish na povlaštene dionice Adrisa d.d., Končar – elektroindustrije d.d., i Valamar Adria Holdinga d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Dioki d.d., Dalekovod d.d., Ingra d.d., INA d.d., Kraš d.d., Petrokemija d.d., Luka Ploče d.d. i Zagrebačka banka d.d.

Nešto veći postotak ispitanika u odnosu na svibanj (50% od njih 10 koji su sudjelovali u anketi u travnju) i dalje smatra da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci. Osim ulaska u EU, manji postotak financijskih stručnjaka smatra da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:

·  prodaja tvrtki u državnom vlasništvu – 30% vs. 28% ispitanika u svibnju ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozitivnim

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

·  utjecaj europske dužničke krize – 20% istipanika smatra kako je europska dužnička kriza ključni pokretač negativnog utjecaja

Ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu drugačije rangirali odgovore u odnosu na svibanj. Dok su ispitanici u svibnju smatrali da će u slijedećih 3 mjeseca najpozitivniji ujtecaj na dioničko tržište imati potencijalne privatizacije, ispitanici su u lipnju promijenili svoje mišljenje te smatraju da će najznačajniji (pozitivan) utjecja imati potencijalna preuzimanja u regiji (njih 50% vs. 16% u svibnju).

Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca su također različita u odnosu na rezultate iz svibnja. Naime, većina ispitanika (točnije 40%) vidi daljnji utjecaj europske dužničke krize kao najnegativniji faktor na domaće tržište dionica, dok se prethodno daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti navodio kao glavni negativan razlog.

U periodu od godine dana, ispitanici smatraju da rezultati kompanija (30% vs. 12% u svibnju) imaju najnegativniji utjecaj na tržište dionica. Ovaj izbor se u svibanjskoj anketi nalazio na zadnjem mjestu, dok je glavni faktor bio pad potrošnje i povećanje zaposlenosti (36% ispitanika). Na zadnje mjestu ljestvice ispitanici su u lipnju stavili slabu likvidnost (10%).

BDP u 2013. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. ispitanci su odgovorili sljedeće, a iz čega je vidljivo blago rastući optimizam u odnosu na mjesec dana ranije:

·  60% vs. 52% u svibnju smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 i +0,5%

·  40% vs. 42% u svibnju smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do -3%

·  niti jedan ispitanik smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5%

Isti udio ispitanika smatra da je hrvatsko dioničko tržište fer vrednovano (njih 40%), dok ga velika većina (60% vs. 48%) smatra podcijenjenim. Niti jedan ispitanik ne mislim da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno (vs. 12%).

Očekivanja prema klasama imovine

Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine,smanjuje se pozitivan sentiment ispitanika prema domaćem tržištu dionica. Naime, 50% ispitanika je optimistično (bullish sentimenta)prema dionicama, bilo to hrvatskih dionica (60% u svibnju), dionica tržišta u razvoju (52% u svibnju) ilidionice razvijenih tržišta (51% u svibnju).

Prema sentimentu ispitanika za naredna 3 mjeseca, generalno možemo reći da su ispitanici više bearish prema domaćem tržištu obveznica u odnosu na iskazan setiment u svibnju. Po 80% ispitanika je iskazalonegativan sentiment (bearish) prema hrvatskim kunskim državnim obveznicama i onima s valutnom klauzulom (u odnosu na 64% tj. 60% u svibnju). Nadalje, 70% ispitanika su bearish prema državnim eurobondovima (vs. 60% u svibnju), dok je sve primjetniji negativan sentiment prema korporativnim obveznicama (90% vs. 84% u svibnju).S obzirom na negativan trend pada svih obveznica (obveznica država nižeg rizika, zemalja u razvoju i korporativnih obveznica), ovakvi rezultati ankete su više-manje logični. Osim toga, dio investitora vjerojatno očekuje pad domaćih državni obveznica i zbog izdanja koje se očekuje početkom srpnja, a na kojem će se kreirati nova ponuda domaćih obveznica.

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su sve više bullish prema novcu (70% vs. 52% u svibnju), dok se stav prema trezorskim zapisima polako mijenja k negativnom sentimentu (s 53% u travnju na 50% u lipnju).

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

U promatranju očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta došlo je do promjene stava investitora glede njihova očekivanja u slijedeća 3 mjeseca.Općenito gledajući rezultate možemo reći da su investitori iskazali negativan stav(bearish) prema njemačkim i američkim državnim obveznicama, neovisno o dospijeću ovih obveznica. Za usporedbu, u svibanjskoj anketi iskazan je pozitivan sentiment očekivanja u slijedeća 3 mjeseca za njemačkim obveznicama dospijeća do 1 i 5 godina te američkim državnim obveznicama dospijeća 1 godina.

Opet rezultati ankete ne iznenađuju, s obzirom na nastavak negativnog okruženja na obvezničkim tržištima, nakon najave ranijeg smanjenja odnosno potencijalnog ukidanja kvantitativnog labavljenja monetarne politike od strane FED-a. S obzirom na relativno snažan jednomjesečni rast prinosa (pad cijena) obveznica razvijenih tržišta, ne čudi da se promjenio sentiment i za njemačke i američke državne obveznice kraćeg dospijeća.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Očekivanja vezana za robu (commodities) nisu se bitno mijenjala. Ispitanici i dalje očekuju smanjenje vrijednosti zlata (njih 60%), dok nešto manji udio smatra da će cijena nafte u slijedeća 3 mjeseca pasti (60% vs. 68% u svibnju).

Investitori dakle nisu pretjerano promjenili raspoloženje prema zlatu i nafti. Većina je i dalje ostala negativna što se pokazalo opravdanim za zlato, koje je palo daljnjih oko 12% u jednom mjesecu, ali ne i za naftu koja je blago rasla. Ipak mora se na kraju priznati da je nešto manji postotak investitora bio negativan u odnosu na cijenu nafte.

Očekivanja prema indeksima

U odnosu na svibanj, investitori su sve manje bulllish na CROBEX (sa 78% u travnju na 50% u lipnju) te na S&P500; (40% vs. 50% u svibnju). S druge strane potencijalno se mijenja stav prema DAX-u. Iako još uvijek prevladava negativan sentiment uz udio od 60% ispitanika, ovaj udio je smanjen u odnosu na travanj (64%).

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, prevladava bearish sentiment. Kod 17 od 25 izdavatelja iskazan je očekivani pad cijene dionice.

Ispitanici su u svibnju bili najviše bullish na povlaštene dionice Adrisa d.d., Končar – elektroindustrije d.d., i Valamar Adria Holdinga d.d. Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Dioki d.d., Dalekovod d.d., Ingra d.d., INA d.d., Kraš d.d., Petrokemija d.d., Luka Ploče d.d. i Zagrebačka banka d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, i dalje prevladava bearish sentiment. Bullish sentiment je prisutan kod tri sektora (sektor energetike, komunalija i zdravstvene skrbi), dok je graničan sentiment u sektoru robe široke potrošnje.

Prema ostalim sektorima (pet sektora), ispitanici su prevladavajuće bearish raspoloženi, u rasponu od 60% do 90%.

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da je došlo do blagih promjena u odnosu na svibanj: i dalje 60% ispitanika očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,50-7,55, međutim njih 40% vs. 16% u svibnju smatra da će tečaj biti ispod 7,50. Rezultati ovog dijela ankete pokazuju da su svi investitori na istoj strani. U anketi iz lipnja naime nema više ispitanka koji misle da će tečaj biti iznad 7,55 (u svibnju ih je bilo 20%) dok se značajno povećao broj onih koji mislili da će tečaj biti ispod 7,50 (sa 16% u svibnju na 40% u lipnju). Rezultati su, pretpostavljamo, rezultat sezonskih oscijalcija kune i vjerovanje da će kuna tjekom ljeta jačati zbog turističke sezone i drugih sezonalnih faktora.

Promatrajući očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca, ispitanici vide tečaj u u rasponu do 1,35. Točnije, 60% ispitanika smatra da će se tečaj kretati u rasponu od 1,30-1,35 (vs. 54% u svibnju), a njih 40% vidi tečaj na razinama manjima od 1,30 (vs. 17% u svibnju).

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika, točnije njih 60%, vidi tečaj na razinama od 1,20 i 1,22. Nadalje, 20% ispitanika smatra da će se tečaj u naredna 3 mjeseca kretati u rasponu od 1,22-1,25, što je bilo glavno očekivanje ispitanika u svibanjskoj anekti (njih 44%). Tek po 10% ispitanika očekuje tečaj manj od 1,20 odnosno veći od 1,25.