Najveći ulagači u domaćim investicijskim fondovima s javnom ponudom su fizičke osobe. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor finsncijskih usluga za kraj prošle godine (Hanfa ovu vrstu statistike objavljuje tek na tromjesečnoj razini), od ukupno 12,61 milijrde kuna imvoine, nešto manje od pola su fizičke osobe.

Riječ je o 180.991 ulagaču koji je na kraju prosinca imao kupljeni udio u nekom od 96 investicijskih fondova. Ako se broj privatnih investitora usporedi s ukupnom vrijednosti imovine koju su imali na kraju godine, ispada da je svaki privatni ulagač na kraju godine u fondu imao u prosjeku 33.288 kuna. Ipak tu statistiku u nekoj mjeri treba uzeti s rezervom s obzirom na to da su ulagači koji su uložili u više fondova brojani više puta jer ih je među fondovima nemoguće identificirati, stopji u objašnjenju regulatora. No, bez obzira na to, spomenuti podaci Hanfe dovoljno govore o tome koliko su fizičke osobe važne za fondovsku industriju. Od kraja trećeg tromjesečja 2010. godine, do kuda sežu podaci Hanfe, mijenjao se broj privatnih investitora koji su imali udjele u fondovima. Tada ih je na tržištu bilo 176.850 i u odnosi na ukupni imovinu, svaki od ulagača u prosjeku je imao uloženih 36.650 kuna. Njihov broj se od tada povećavao i na kraju lipnja 2011., 187.300 investitora u imovini fondova držalo je 7,26 milijardi kuna. To bi značilo da je svaki od njih imao prosječno 38.800 uloženih kuna. No od lipnja, broj investitora se smanjujei do krada te godine bilo ih je za oko 10.000 manje. I imovina u rukama privatnih osoba u tom je razdoblju pala za 1,5 milijardi kuna zbog čega je prosjek pao na 32.550 kuna. No, od kraja 2011. broj investitora se konstantno povećava, dok imovina u njihovom vlasništvu i ne toliko.

Naime, od kraja prvog kvartala prošle godine, ona bilježi pad vrijednosti. Ukupno 97,6 posto svih ulagača u investicijske fondove, bilo da je riječ o privatnim ulagačima, bilo o profesionalnim i kompanijama, su domaći investitori, sa samo 2,4 post su stranci. Promatra li se pak vrsta fondova u koje privatni investitori ulažu, može se slobodno zaključiti da su oni izrazito konzervativni, Od nešto više od šest milijardi kuna u fondovima, čak 3,73 milijarde nalazi se u novčanim fondovima, koji ostvaruju najmanje prinose, ali su i najsigurniji. Uspoređuje li se vrijednost imovine privatnih ulagača s 2010. godinom, ona je na kraju 2012. bila za milijardu kuna viša. Istodobno, ukupna imovina novčanih fondova porasla je ukupno 1,6 milijardi. A samo u prošloj godini, imovina im porasla 1,88 milijardi kuna. Najviše je skočila u dijelu kojeg drže kreditne institucije. Riječ je o rastu od 925 milijuna kuna. Obzirom na su banke ulagale u nekoliko fondova, Hanfa je morala u statistici prkazati da je 77 kreditnih institucija imalo udjele u fondovima. U Hrvatskoj, naime, posluje 31 banka. Ipak, krajm rujna 2010., broj kreditnih institucija u novčanim fondovima bio je 129 i tada su držale ukupno 234 milijuna kuna. Dakle, banke imale udjele u puno više fondova nego danas. U najrizičnijoj vrsti fondova, dioničkim, privatni ulagači imali su krajem prošle godine imovinu od 1,19 milijardi kuna. To je 61,4 posto ukupne veličine svih dioničkih fondova.

Na kraju 2012., ti su fondovi imali imovinu od 1,93 milijarde kuna. Najmanje izloženi u dioničkim fondovima bila su inversticijska društva sa samo dva milijun akuna. Osiguravajuća društva su, pak, pored fizičkih osoba, drugi najveći investitori. U prosincu prošle godine imala su 265 milijuna kuna imovine u fondovima. Mirovinski fondovim imali su 182 milijuna, a kreditne institucije 122 milijuna. Budući da je imovina dioničkih fondova prošle godine zabilježila pad od ukupno 229 milijuna kuna, slijedom toga pala je imovina svih njihovih ulagača. Najviše se smanjila upravo fizičkim osobama, i to za 137 milijuna kuna. Najmanje imovine imaju mješoviti fondovi. Ukupna njihova imovina, a bilo je 18 na tržištu na kraju 2012., iznosila je 1,1 milijardu kuna. I u toj vrsti fondova najviše imovine imaju fizičke osobe. Podaci regulatora pokazuju da je riječ od 826 milijuna kuna. I oni su zapravo jedini investitori čija je imovina u tim fondovima viša od 100 milijuna kuna. Osiguravajuće kuće imale su krajem prošle godine 88 milijuna kuna imovine u mješovitim fondovima, a banke 77 milijuna kuna. Posljednji put kada su fizičke osobe imale više od milijardu kuna u ovim fondovima bilo je krajem rujna 2011. kada su držali 1,08 milijardi kuna. Ukupna imovina mješovitih fondova tada je iznosila 1,51 milijardu. Godinu prije, ukupna imovina bila je 1,95 milijardi, od čega su fizičke osobe imale 1,44 milijardi. Ako se promatra udio imovine u vlasništvu fizičkih osoba u ukupnoj imovini u posljednje dvije i pol godine, ona je uvijek iznosila više od 70 posto. Najviši udio zabilježen je upravo krajem prošle godine i bio je 74,54 posto.

Najnezanimljiviji fondovi za ulaganje, barem ako se promatra s aspekta veličine imovine su obveznički fondovi. Njihova ukupna imovina krajem 2012. inosila je 447 milijuna kuna. Samo dvije vrste ulagača, fizičke osobe i osiguravajuće kuće imale su više od 100 milijuna u tim fondovima. Dakako, najviše su imale fizičke osobe s 275 milijuna kuna, što je 61,52 posto ukupne veličine svih obvezničkih fondova. Osiguravajuće kuće imale su 108 milijuna kuna imovine. Iako je ova vrsta fondova najmanje zanimljiva ulagačima, ipak treba podsjetiti da je jedan obveznički fond u prošloj godini imao drugi po redi najviši prinos na fondovskom tržištu. Riječ je o OTP Euro obvezničkom fondu koji je svojim ulagačima ostvario prinos od čak 15,57 posto. Jedino je fond NFD Aureus New Europe imao viši prinos. Točnije, investitoima je zaradio 24,41 posto, a riječ je o dioničkom fondu koji je ujedno i najrizičniji za ulaganje. Najveći investitori na domaćem tržištu kapitala, mirovinski fondovi, ukupno su u investicijskim fondovima na kraju 2012. imali 984 milijuna kuna imovine. Od toga, najviše je u novčanim fondovima, što je i logično obzirom da su najsigurniji i zapravo služe kao depozit. Na kraju prosinca su imali 791 milijun kuna. No, to nije najviše što su mirovinci imali u novčanim fondovima. Podaci regulatora pokazuju da su najviše imovine imali krajem lipnja 2011. godine. Riječ je bilo o 1,08 milijardi kuna, što je bilo za gotovo 100 milijuna eura više nego kvartal prije.