Hrvatski bankarski sustav u prvoj je polovici ove godine imao 806 milijuna kuna manju dobit nego u isto vrijeme prošle godine. Prema posljednjim agregiranim podacima Hrvatske narodne banke, domaći kreditori su u prvih šest mjeseci ostvarili dobit nešto višu od milijardu kuna.

Lani su domaće banke zaradile 1,8 milijardi kuna. Nastavi li se ovaj trend, dobit banaka u cijelog 2013. godini vrlo lako bi mogla biti jednaka ili čak manja od dobiti koju su imale u prvih šest mjeseci prošle godine. Naime, početkom listopada na snagu stupaju dugo najavljivani postroženi propisi o klasifikacijama plasmana čije će posljedice na dobiti banke osjetiti i na kraju ove godine. Prema grubim računicama banke će, dakle, već u prvoj godini rezervacije povećati za 1,3 milijarde kuna, što će im i u 2014. godini znatno nagristi zaradu. 

Zaradile više od sustava
Iako je domaći bankarski sustav još uvijek stabilan, s obzirom na to da u Hrvatskoj već pet godina vlada recesija, zarada domaćih kreditora stalno pada. Dobit banaka u prvoj polovici ove godine manja je za 1,11 milijardi kuna u odnosu na 2011. godinu. Te su godine domaće banke ukupno ostvarile dobit od danas nedostižnih 2,11 milijardi kuna. Koliko je većini domaćih kreditora situacija škakljiva, pokazuje i podatak da su dvije najveće banke u Hrvatskoj, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb zajedno zaradile koliko i cijeli sustav. Njihova zbrojena dobit, prema posljednjim podacima sa Zagrebačke burze, iznosi 1,01 milijardu kuna. Dakle, može se zaključiti da je dobar dio banaka u prvoj polovici ove godine poslovao s minusom i tako smanjio pozitivan rezultat koji su ostvarile najveće banke.

Vrijednost kredita koje su banke plasirale na kraju lipnja iznosila je 272 milijarde kuna. To je 7,5 milijardi manje nego u isto vrijeme lani. Najveći razlog ove korekcije je sve manje kredita kompanijama. Podaci HNB-a pokazuju da je vrijednost kredita trgovačkim društvima na kraju lipnja bila 77,62 milijarde kuna, 7,7 milijardi manje nego u lipnju 2012. godine. Vrijednost stambenih kredita pala je,pak, za 2,32 milijarde na 59,47 milijardi, a za kupnju automobila za 1,23 milijarde na 2,46 milijardi. Jedini važniji pozitivni pomak primjećuje se u kreditima prema državi. Banke su na kraju lipnja imale 36,68 milijardi kuna koje su plasirale središnjoj državi, što je 4,33 milijarde više nego lani. I tu je jasno vidljivo da banke više kreditiraju državu, a sve manje realni sektor. 

Građani više štedili
Što se tiče depozita u bankama, i oni su drastično pali, ali prvenstveno jer su strane banke povukle 11,78 milijardi kuna. Stanovništvo i dalje predano štedi za crne dane. Tako su građani na kraju lipnja imali oročeno 3,23 milijarde kuna više nego lani, bilo je oročeno 138,3 milijarde kuna. Izuzme li se spomenuti kapital koji su strane banke povukle, ukupni depoziti su zapravo deset milijardi kuna viši nego lani.