Prošli su tjedan cijene obveznica s valutnom klauzulom zabilježile rast, dok su cijene kunskih izdanja ostale nepromijenjene. Prema podacima Raiffaisen banke, prošli je tjedan najznačnije trgovanje obveznicama bilo onima s valutnom klauzulom RHMF 19 (7,2 milijuna kuna) te RHMF 15 (6,7 milijuna kuna). U Hrvatskoj je pak u travnju protrgovano s obveznicama u vrijednosti od gotovo 675 milijuna kuna, od čega na redovni promet otpada oko 13,4 milijuna kuna.

Ulaganje mirovinaca
Za usporedbu, u ožujku je protrgovano sa 1,2 milijarde kuna, od kojih se 39 milijuna kuna odnosilo na redovne obveznice. U travnju je najtrgovanija obveznica bila, sasvim očekivano, ona ministarstva financija. Obveznicom pod oznakom RHMF-0-142A napravljen je promet od 7,8 milijuna kuna, a njezin najveći vlasnik je Société Générale/Raiffeisen mirovinsko društvo. Posljednja cijena te obveznice iznosila je 99,65 kuna. Što se kompanija tiče, prošli je mjesec najveću trgovinu zabilježila obveznica Optima telekoma s prometom od oko 78.000 kuna. Istovremeno je obveznica Hospitalija trgovine ostvarila 50.000, a ona Jadrolinije tek neznatno manje, odnosno 49.000 kuna. Kad je riječ o prvom kvartalu, protrgovano je obveznicama od oko 6 milijardi kuna, a najlikvidnija obveznica bila je kunska 10-godišnja državna obveznica oznake RHMF-O-172A koja je ostvarila tromjesečni promet od 1,2 milijarde kuna te se na nju odnosi petina ukupnog prometa obveznica u prvom kvartalu. Promet veći od milijardu kuna u prvom je tromjesečju ostvarila još samo 10-godišnja obveznica vezana valutnom klauzulom.

Valutna klauzula
Nedostatak slobodnih sredstava te rast kamatnih stopa na novčanom tržištu utjecao je na smanjenje aktivnosti institucionalnih igrača, ali i na cijene obveznica. Uzrok pada likvidnosti u prvom kvartalu dobrim dijelom je i posljedica izostanka za to razdoblje, inače uobičajene emisije državnih obveznica. Formiranje nove Vlade i Sabora dovelo je do stanke u emisiji državnih obveznica. Smanjena realizacija znatnih prihoda od privatizacije stvorit će veću potrebu države za zaduživanjem. Analitičari se slažu da u sljedećem razdoblju ipak neće doći do intenziviranja domaćeg tržišta obveznica. Razlog tome je da se očekuje da će sljedeća hrvatska državna obveznica biti emitirana na inozemnom tržištu. Posljednji je put Ministarstvo financija emitiralo obveznicu na inozemnom tržištu prije nepune četiri godine. Time bi se trebalo nastaviti razdoblje nelikvidnosti tržišta obveznica, dok je rok zasad neizvjestan. Veličina tog izdanja, prema neslužbenim informacijama, trebala bi biti između 500 i 750 milijuna eura. Analitičari očekuju da će biti izdana euroobveznica do kraja polovice ove godine.