Središnja banka tražit će od poslovnih banaka odvajanje dodatnih 600 milijuna kuna u rezervacije za 2009. godinu, piše banka.hr, pozivajući se na izvore iz Hrvatske narodne banke.

Dodatne rezervacije traže se na temelju nadzora provedenog u poslovnim bankama do kraja rujna prošle godine tako da postoji mogućnost da taj iznos bude još i veći, dodaju na banka.hr. Visoke rezervacije za nenaplative kredite već su ove godine dobrano nagrizle poslovanje i financijske rezultate banaka. U prvih jedanaest mjeseci, pokazuju nerevidirani agregirani podaci HNB-a, neto dobit banaka iznosila je 3,83 milijarde kuna, što je 14 posto manje nego godinu prije. Isto tako podaci središnje banke pokazuju da su troškovi za rezervacije za identificirane gubitke u domaćim bankama do kraja rujna 2009. dosegnuli čak 2,12 milijardi kuna. Godinu prije oni su iznosili tek 440 milijuna kuna. Rast iznosa rezervacija u hrvatskim bankama očekivan je i nije različit od sličnog trenda koji je obilježio sve veće banke u regiji. Profite banaka koje imaju razgranatu prisutnost u središnjoj i istočnoj Europi, poput Raiffeisen, Erste, Intesa ili UniCredit grupe, lani su ozbiljno nagrizli nenaplativi krediti, odnosno baš rast rezervacija. Davor Holjevac, viceguverner HNB-a, za banka.hr je kazao kako će središnja banka za određen broj banaka zahtijevati veću adekvatnost kapitala od zakonske kako bi oni rizičniji “stabilizirali poslovanje”.
(pd)

Poslovanje

Niži kamatni prihodi
Uz više rezervacije za moguće gubitke profite domaćih banaka nagrizla je i stagnacija odobrenih kredita kao i rast kamata na depozite. U prvih devet mjeseci prošle godine neto kamatni prihod tridesetak domaćih banaka iznosio je 7,04 milijarde kuna. Godinu prije u istom razdoblju iznosio je gotovo 7,5 milijardi kuna.

Naknade gotovo iste
U razdoblju od početka godine do kraja rujna hrvatske su poslovne banke uspjele tek minimalno povećati svoje prihode od provizija i naknada. Dok su u 2008. godini ti neto prihodi iznosili 2,22 milijarde kuna, lani su dosegnuli 2,24 milijarde.