Tvrtke, građani i država otplaćivali su bankama 279,8 milijardi kuna kredita na kraju studenog prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Portfelj od gotovo 280 milijardi kuna u godinu dana veći je za 5,3 posto, ponajviše zahvaljujući interesu tvrtki. Premda pojedinačno najveći iznos kredita od 121,5 milijardi kuna otplaćuju građani, u proteklih godinu dana ukupan dug stanovništva je stagnirao. U usporedbi sa studenim 2010. banke su građanima odobrile tek 0,8 posto kredita više ili oko 980 milijuna kuna.

Nesigurno okružje
Slabo zanimanje građana za kreditima ekonomisti vide u općem gospodarskom stanju i nesigurnom okruženju zbog kojeg se građani razdužuju. Analitičari Raiffeisen banke brojke objašnjavaju “izostankom snažnijeg zapošljavanja te neizvjesnosti na tržištu rada glede ostvarivanja budućih dohodaka”. Gleda li se pobliže struktura, najveća promjena u proteklih dvanaest mjeseci vidljiva je kod autokredita. Dok su prije godinu dana građani za automobile dugovali gotovo 6,3 milijarde kuna, na kraju proteklog studenog taj je iznos pao na 4,6 milijardi ili za četvrtinu! Osjetno je manja i potrošnja po kreditnim karticama koja je već neko vrijeme u silaznom trendu; na kraju studenog kartični krediti iznosili su 3,9 milijardi kuna, odnosno 7,7 posto manje.

Od svih zajmova građanima najveći dio od 48 posto su krediti za rješavanje stambenog pitanja. Portfelj stambenih kredita u svim bankama zajedno je iznosio 58,2 milijarde kuna ili 3,8 posto više. Premda pozitivna brojka, s njom bankari nemaju puno razloga za zadovoljstvo jer je porast dobrim dijelom posljedica tečajnih promjena. Ti su krediti, naime, u pravilu vezani uz valutnu klauzulu, a kuna je u prošloj godini oslabjela prema euru. Iz brojki se da iščitati da su tvrtke tako jedini pokretač kreditne potražnje: na kraju studenoga korporativni sektor bankama je vraćao 108,7 milijardi kuna, što je godišnji rast od 6,6 posto. Tvrtke u privatnom vlasništvu banke su kreditirale sa 98,9 milijardi kuna (+5,6 posto), a državne tvrtke 9,8 milijardi (+17,2 posto).

Veliki apetiti države
Bez iznenađenja, jednako kao i kod tvrtki u njezinu vlasništvu, kreditni apetiti države u nezaustavljivu su rastu. Od najviše razine sve do lokalnih jedinica, država se 365 dana nije sustezala od potrošnje: samo kroz bankovne kredite zadužila se za gotovo 6,3 milijarde kuna ili 19 posto više!Budući da su prognoze za 2012. prilično tmurne, bankari ne očekuju bitnije drukčiju sliku od prošle godine. “Krediti će vjerojatno porasti, ali vrlo blago, pri čemu će rast generirati potražnja tvrtki (uglavnom velikih poduzeća). Zbog razmjerno visoke zaduženosti kućanstava ne očekujemo rast potražnje za kreditima ovog segmenta”, pišu analitičari RBA.