Šezdesetak milijuna eura vrijedan posao izgradnje fotonaponske elektrane Korlat u postupku javne nabave Hrvatske elektroprivrede dobio je prije nepunih mjesec dana konzorcij dviju kineskih kompanija. Ovih dana, pak, upriličeno je otvaranje ponuda po tri natječaja Hrvatskih autocesta i HŽ Infrastrukture procijenjene vrijednosti radova od ukupno više od 560 milijuna eura, a financijski najpovoljniji ponuđači bile su kompanije iz Kine i Turske, dviju zemalja koje se u posljednje vrijeme najčešće spominju u kontekstu novih pravila igre o javnoj nabavi za koje je sredinom mjeseca otvoren jednomjesečni postupak javnog savjetovanja.

Predloženim izmjenama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave državnim se institucijama i/li javnim poduzećima otvara mogućnost da ubuduće tvrtkama iz trećih zemalja koje nisu potpisnice sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi zabrane sudjelovanje na javnim natječajima.

“Naručitelj može odredbama u dokumentaciji o nabavi zabraniti pristup postupku nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale Sporazum WTO-a o javnoj nabavi ni druge međunarodne sporazume, a koji su obvezujući za EU, ili se predmetni sporazumi ne odnose na konkretan postupak nabave”, navodi resorno ministarstvo u prijedlogu izmjena Pravilnika.

Dampinške cijene?

Iako se ta mogućnost hipotetski odnosi i na, primjerice, Srbiju ili BiH, u pogledu utjecaja novih pravila najčešće se adresiraju upravo kompanije iz Kine i Turske, i to ponajprije građevinske. Prema posljednjim dostupnim godišnjim izvješćima o javnoj nabavi, a zadnje se odnosi na 2023., kineske i turske tvrtke su u postupcima javne nabave u RH u dvije godine ishodile ugovore vrijedne ukupno oko 680 milijuna eura (Kina 283, a Turska 396 milijuna).

Tako je, primjerice, vrijednosno najveći iznos sklopljenih ugovora među ponuditeljima iz trećih zemalja (izvan EU) u 2023. zaključen s onima iz Turske. Od ukupno 594,5 milijuna eura vrijednosti ugovora sklopljenih te godine s ponuditeljima izvan EU na one sa sjedištem u Turskoj odnosilo se više od 62 posto. U najvećoj mjeri u njihovu je slučaju riječ o ugovorima po javnoj nabavi radova, kojih je te godine u RH ukupno ugovoreno u iznosu od nepunih 5,9 milijardi eura, što pak predstavlja oko 53 posto ukupne godišnje vrijednosti ugovora o javnoj nabavi.

Domaće tvrtke iz građevinskog sektora najviše žuljaju konkurenti iz Turske i Kine, jer smatraju da dampinškim cijenama uništavaju europski i hrvatski građevinski sektor. Nedavno je o problemu ponuda iz trećih zemalja u kontekstu (ne)pravednosti tržišta građevinskih radova u Zagrebu održana konferencija. Predsjednica HUP-a Irena Weber pritom je naglasak stavila upravo na nepoštenu konkurenciju, upozoravajući da se time novac za infrastrukturne investicije odlijeva iz EU umjesto da podržava domaće gospodarstvo.

Sporazumi i pravila

Uporište za izmjene pravilnika u smjeru opcije zabrane pristupa ponuđivačima iz zemalja koje nisu potpisnice tzv. GPA sporazuma dao je prije nekoliko mjeseci pravorijek Suda EU u slučaju jedne turske tvrtke koja se kandidrala za izvođenje radova na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac (taj posao dobio je austrijski Strabag). Sud u Luksemburgu, naime, nije uvažio argumente tuske kompanije, ocijenivši da gospodarski subjekti iz zemalja koje nisu sklopile takav međunarodni sporazum s EU (a to je osim njezinih članica učinila još 21 država) ne mogu pri sudjelovanju u postupcima javne nabave u Uniji tražiti jednako postupanje kao za potpisnice sporazuma.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto