Implementacija MiFID-a u europsko zakonodavstvo pitanje je budućnosti, a kako je ista neizvjesna, još nam predstoji pričekati s krajnjim analizama učinkovitosti sustava. No činjenica je da je MiFID kao sama ideja dobra za krajnjeg potrošača, tj. investitora, a manje zanimljiva brokerskim kućama koje će možda najviše biti pogođene uvođenjem. U Hrvatskoj je danas 50-ak brokerskih kuća i pitanje je koliko će ih se uspjeti prilagoditi novonastalom tržišnom okruženju. Proteklog vikenda u splitskom Le Meridien Lav hotelu održana je konferencija koja je okupila oko 150 sudionika kako samih regulatora, tako i njihovih ‘mušterija’, predstavnika brokerskih kuća, banaka i fondova. Naime, u spomenutom hotelu, pod pokroviteljstvom HANFA-e održano je prvo ozbiljnije upoznavanje s MiFID-om, sustavom koji bi u financijski krvotok zemalja članica EU-a trebao biti pušten u studenom ove godine.

Direktive EK
Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (Market in Financial Instruments Directive) zamišljena je tako da zamijeni postojeći ISD (Investment Services Directive) sustav koji je u funkciji od 1999. te na bolji način financijski integrira zemlje članice EU-a.MiFID bi dakle trebao donijeti jedinstveno tržište kako za regulatore, tako i za investitore, bolje reagirati i provoditi inovacije i promjene vezane uz poslovanje s vrijednosnim papirima te veću pozornost obratiti zaštiti investitora čineći tržište dubljim, konkurentnijim i robusnijim na prijevare i zloupotrebu. Sama ideja provođenja MiFID-a proizvod je rada Europske komisije koja u svom planu za davanje financijskih usluga ističe velike zakonodavne promjene koje se moraju provesti prilikom uvođenja sustava. Na konferenciji se moglo čuti da je najdalje u prilagodbi svog zakonodavstva odmakla Velika Britanija, dok su predstavnici Poljske, Austrije, Slovenije, Češke isticali daljnju potrebu za prilagodbu domicilnog zakonodavstva. Giedrius Bacevičius i Tomas Talutius koji su na konferenciji predstavljali Litvu, naveli su kako sustav automatskog knjigovodstva koji se provodi u njihovoj zemlji stvara izvrsnu podlogu za uvođenje MiFID-a. Za pohvalu je također da ta baltička zemlja radi preko OMX sustava od 2005. te da se svi nalozi između investitora i brokera zadaju isključivo preko interneta.

Prednosti i nedostaci
Temelj MiFID-a čine tri direktive: Prospekt (Prospectus Directive – definira potrebu pružanja svih informacija o poslovanju koja obuhvaća sve izdavače vrijednosnih papira na tržištu EU; zamišljena tako da predstavlja svojevrsnu putovnicu izdavačima da prikupljaju kapital diljem EU), Direktiva o sprječavanju zloupotrebljavanja tržišta (Market Abuse Directive – zamišljena je tako da spriječi manipuliranje tržištem i kolanje povlaštenih informacija) i Transparentnost (Transparency Directive – određuje uvođenje jedinstvenog pravilnika kod izdavanja financijskih izvještaja i pregleda promjena većinskih dioničara). Novi sustav će omogućiti regulatorima i brokerima kompletan pregled sudionika na tržištu vrijednosnica. Prilikom izdavanja naloga imat će se uvid u platežnu moć klijenta, njegovo iskustvo i njegovu razinu znanja. Klijenti će uživati povećanu zaštitu, a veći rizik će snositi poduzeća koje se bave prodajom investicijskih usluga. Sve ovo vodi k obučenijem krajnjem korisniku-klijentu. Među prednostima MiFID-a svakako se trebaju istaknuti povećani volumeni trgovanja koji će nesumnjivo biti rezultanta mogućnosti ulaganja stranaca, veće brzine trgovanja, boljeg izvršenja usluga. Klijent će imati bolji uvid u trgovanje te će mu biti ostavljena mogućnost da zbog eventualnog neizvršenja naloga od strane brokera može tražiti i očitovanje suda. Negativne strane MiFID-a su svakako veliki inicijalni troškovi uvođenja sustava (skupe IT usluge, više zaposlenika, operativni troškovi) te komplicirane zakonodavne promjene koje se moraju provesti u zemljama članicama.

MiFID u Hrvatskoj
S obzirom da je uvođenje ovog sustava trgovanja rezervirano isključivo za zemlje članice EU-a, logično je zaključiti da će Hrvatska još pričekati do provedbe MiFID-a. Imajući to u vidu, pohvalno je da se već sad raspitujemo o iskustvima drugih zemalja. Želja i mogućnost da učimo na iskustvima drugih može samo poboljšati našu prilagodbu ka europskim financijskim sferama. Sama prilagodba legislative napravljena je za sada samo kod usvajanja amandmana o tržištu vrijednosnih papira 2002. Općenito govoreći, sama Europa nije spremna za implementaciju. Kako smo čuli na konferenciji, prilagodba legislative tek je započela u mnogim zemljama članicama, a kako je istaknuo Toni Lukšić, član grupe za implementaciju MiFIDA iz HANFA-e, “Hrvatska će pratiti i učiti iz grešaka drugih”. Od čelnika HANFA-e se također moglo čuti da je MiFID sustav koji je primarno zamišljen za burze u Londonu, Parizu i Frankfurtu, odnosno za burze s velikom likvidnošću, u što Zagreb sa tržišnom kapitalizacijom od cca 100 milijuna eura, ne spada. Osim regulatora koji se očito pripremaju za MiFID, veću pozornost bi trebali obratiti i svi oni koji se bave investicijskim bankarstvom, portfeljni menadžeri, brokeri i dealeri, svi koji trguju na robnim burzama i svi koji se bave futuresima i opcijama.
(Ante Beban)

Zainteresirani

Aktivnosti poduzeća koja će svoja poslovanja morati prilagoditi MiFID-u:
investicijsko bankarstvo
portfeljni menadžeri
brokeri i dealeri
financijska poduzeća
poslovanja povezana s futuresima i opcijama te poslovanja povezana s robnom burzom