Domaće tržište kapitala pozdravilo bi dolazak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Hrvatsku, smatra većina stručnjaka. Posljednji rebalans proračuna još je jednom dokazao kako Vlada nema hrabrosti za fiskalni zaokret, već samo za kupovanje socijalnog mira do sljedećih izbora.

Uz sve lošije stanje u državnoj blagajni, pad gospodarstva i dalje je nezadrživ. U petak je Državni zavod za statistiku objavio kako je BDP u drugom tromjesečju na godišnjoj razini smanjen dodatnih 2,5 posto. U takvim okolnostima, u javnosti se sve češće čuje ime “zloglasnog” financijskog policajca iz Washingtona. Mogućnost dolaska MMF-a nedavno je otvorila i Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i članica ekonomskog savjetničkog tima premijerke Jadranke Kosor. U intervjuu Vjesniku Švaljek je ustvrdila kako Hrvatskoj MMF za sada nije potreban, ali je dodala i da se radi o soluciji koju ne treba olako otpisati. Marijan Cingula, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu ne smatra da bi dolazak MMF-a donio išta dobroga Hrvatskoj. “Činjenica jest da MMF niti jednu državu do sada nije izvukao iz financijskih nevolja. Dolazak Fonda znači gubitak financijske suverenosti što nama ne treba jer Hrvatskoj narodnoj banci i guverneru Rohatinskom ne treba tutor. Ulazak MMF-a može biti pozitivan samo u slučaju totalnog financijskog kaosa”, smatra Cingula. Što se tiče utjecaja na domaće tržište kapitala, Cingula smatra kako prisustvo MMF-a znači i više kamatne stope jer investitori takve države percipiraju kao visokorizične.

Voda do grla
No, Cingula je usamljen u takvom razmišljanju. Aljoša Šestanović, predsjednik Uprave POBA ICO Investa, priznaje kako angažman MMF-a u uvjetima kada “voda dođe do grla” i kada je neophodan odašilje negativne signale prema domaćim i stranim investitorima. No, upozorava kako Vlada zaboravlja višestruku ulogu MMF-a na koji u ovom slučaju ne treba gledati kao zajmodavca države u krajnjoj nuždi. “Osnovna uloga angažmana MMF-a – kroz prizmu Vlade, ali i u suštini izjave Sandre Švaljek – bila bi pružanje usluge medijatora i pregovarača između interesnih skupina. Drugim riječima, snažno pokriće Vladi prema svim interesnim skupinama za provođenje teških strukturnih reformi”, komentirao je Šestanović. Medijatorsku ulogu MMF-a naglašavaju i ostali analitičari. Daniel Nevidal, čelni čovjek InterCapitala, također smatra kako bi se dolaskom MMF-a “poslao signal da će se provesti nepopularne mjere”. Istovjetno misli i Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera.

Blagotvorni utjecaj
“Dolazak MMF-a vjerojatno bi olakšao provedbu nužne fiskalne prilagodbe, posebice zbog činjenice da u Hrvatskoj ne postoji konsenzus najvećih stranaka oko provedbe mjera štednje. Tako bi vjerojatno svakoj vladi bilo najlakše provesti bolne mjere pozivajući se na odluke MMF-a. Smatram da bi tržište kapitala prihvatilo svaku opciju koja bi bila dobra za makroekonomiju”, istaknuo je Klemen. Aljoša Šestanović ističe kako bi angažman MMF-a u srednjem i dužem roku blagotovorno utjecao na tržište kapitala. “Prije svega, prevagnula bi spoznaja da Vlada ozbiljno misli na dinamizaciju gospodarskih reformi predviđenih njenim programom. Drugo, i možda najvažnije, jest da se vraća i povećava povjerenje različitih skupina investitora koji bi time mogli povjerovati u ozbiljnost nakana Vlade da provede oštre reforme”, zaključio je Šestanović.

Pregovori

Fond savjetuje reformu javnih rashoda
Tijekom travnja i svibnja održane su redovite konzultacije Vlade i HNB-a s predstavnicima Misije MMF-a. U MMF-ovom izvješću, objavljenom na internetskim stranicama HNB-a, savjetuje se fiskalna konsolidacija putem reforme rashoda u javnoj upravi, socijalne potrošnje i privatizacije. Tu je i nastavak strukturnih reformi te povećanje konkurentnosti kroz politiku plaća.