Izvanredan “summit” šefova država i vlada članica Europske unije u četvrtak bi trebao dati odgovor na “grčko pitanje”.

O važnosti bruxelleskog “summita” dovoljno govori i činjenica da je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet skratio svoj posjet Australiji kako bi mogao sudjelovati na njemu. Sastanak s naglaskom na ekonomskim pitanjima sazvao je stalni predsjednik Europskog vijeća Herbert van Rompuy koji smatra da Unija treba jači ekonomski rast ako želi zadržati postojeći socijalni model. Glavni cilj “summita” je obnova poljuljanog povjerenja investitora zbog rastućega javnog duga u Grčkoj, ali i ostatku skupine PIIGS (Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska). Naime, izrazito loša fiskalna situacija u dijelu eurozone, prema nekim razmišljanjima, mogla bi potkopati i globalni ekonomski oporavak. Spomenuti raniji Trichetov odlazak iz Australije mnogi analitičari tumače kao dokaz da će EU u rješavanje problema južnih članica uključiti i ECB. “Zabrinutost zbog javnih financija Španjolske i Portugala mogla bi privremeno oslabiti ako se nešto riješi s Grčkom”, kazao je za Reuters Ayako Sera, tržišni analitičar japanske Sumitomo Trust Bank. Koliki je utjecaj ECB-ove uključenosti u spašavanje Grčke dovoljno ilustrira i podatak da je euro ojačao nakon što je potvrđena vijest o Trichetovu dolasku u Bruxelles.

Sigurne luke
Zajednička europska valuta u utorak je ojačala za 0,4 posto, na 1,37 dolara za euro. Prošli je tjedan euro potonuo na 1,35 dolara, što je njegova najniža razina još od svibnja prošle godine. Od sredine prosinca – kada su agencije za kreditni rejting počele “skidati” grčki rejting – euro je izgubio više od šest posto svoje vrijednosti prema dolaru. Ulagači na valutnom tržištu od početka godine bježe u “sigurne luke” poput japanskog jena ili švicarskog franka. Problemi javnih financija mediteranskih država ne osjećaju se samo na valutnom tržištu. Indeks azijskih dionica MSCI u utorak je skliznuo na najnižu vrijednost u posljednjih pet mjeseci. “Sentiment je i dalje slabašan zbog sve veće zabrinutosti za kreditni rejting južnih europskih država”, istaknuo je Juhn Jong-kyu, tržišni analitičar u seulskoj brokerskoj kući Samsung Securities. Osim u Aziji utjecaj fiskalne krize PIIGS-a osjeća se i s druge strane Atlantika.

Pad u SAD-u
Američki burzovni indeks Dow Jones u ponedjeljak je zaključen ispod granice od 10.000 bodova, prvi put od studenog prošle godine. U posljednja dva trgovinska tjedna indeks S&P 500 oslabio je za čak osam posto. Međutim, valja naglasiti kako je padu američkih dionica svoj obol dala i vijest o dodatnih 20.000 izgubljenih radnih mjesta u siječnju u SAD-u. “Očito je da smo u oporavku koji ne stvara nova radna mjesta”, rekao je za portal France24 Bruce Bittles, glavni investicijski analitičar u Robert W. Baird&Co. No ulagačko raspoloženje bi se od četvrtka možda moglo promijeniti ako ministri financija eurozone daju dovoljno uvjerljive odgovore na probleme u Grčkoj. Prema nekim najavama sastanak na vrhu trebao bi izroditi konkretne mjere koje bi plan grčke vlade o rezanju sadašnjega proračunskog deficita od 12,7 posto na tri posto do 2012. učinile mogućim. Vlade u Ateni, Madridu i Lisabonu moraju stegnuti proračunski remen kako bi vratile povjerenje u svoja gospodarstva i sposobnost servisiranja inozemnog duga.

Voda do grla
No iako je svima jasno kako je voda došla do grla, otpori u javnosti sve su veći. Početkom tjedna grčki javni službenici zaprijetili su da će pokrenuti val štrajkova ako vlada nastavi rezati njihove plaće. Još je složenija situacija u Portugalu. Parlament te države u petak će glasovati o oporbenom prijedlogu zakona koji vlada želi blokirati jer bi dodatno morala povećati proračunske troškove.