Tri nova paneuropska nadzorna tijela bit će zadužena za nadgledanje sektora financijskih usluga u Europi. Kompromis je to koji su u srijedu navečer u Bruxellesu postigli ministri financija država članica Europske unije. Dogovor je postignut nakon što je usuglašena kompleksna procedura glasanja i mogućnosti žalbi u slučaju ako neka država procijeni da nova nadzorna tijela prekoračuju ovlasti i miješaju se u područja državnog suvereniteta.

Pristali i Britanci
Velika Britanija zdušno se svih proteklih mjeseci, otkad je pokrenuto pitanje reforme europske financijske regulative, borila protiv nadnacionalnih regulatora strahujući za poziciju londonskog Cityja kao financijskog centra. No, predstavnici Britanije kažu kako su zadovoljni zaštitom na koju mogu računati po najnovijem dogovoru.Sjedišta novih nadzornih tijela bit će u Parizu, Londonu i Frankfurtu, a bit će, redom, zadužena za vrijednosne papire, bankovni sustav i tržišta osiguranja. Njihovo osnivanje je važan korak prema centraliziranom paneuropskom nadzoru, piše londonski Financial Times, no u Velikoj Britaniji bi mogao biti dočekan sa skepsom. Pojedini odvjetnici komentiraju kako još jedan kompromis o financijskim pravilima jednostavno nije odgovor na probleme i dodaje kako se ne bi trebalo dogovarati “više Europe” dok god ne dođe do fundamentalne promjene u načinu na koji se donosi i provodi regulativa u Europskoj uniji.

Koordinacija i pravila
Tri nova nadzornika neće imati zadatak svakodnevnog nadgledanja pojedinih financijskih institucija. Ta će uloga ostati nacionalnim regulatorima. No nova europska tijela će imati zadatak koordinacije poteza nacionalnih regulatora, imat će direktan nadzor nad agencijama za procjenu kreditnog rejtinga te će raditi na stvaranju “zajedničkih pravila” za sve financijske institucije Europske unije.Također, nadzornici neće imati mogućnost donošenja odluka koje imaju utjecaja na državne proračune. U sporazumu je dogovoreno i kako će zaštitni mehanizmi djelovati u ovisnosti o tome smatra li se određena situacija “krizom” ili ne. O tome će se odlučivati u kontaktu s pojedinom državom članicom, a ne zajedno s Europskom komisijom.U širem smislu, država koja smatra da je neki od novih regulatora svojom odlukom prekoračio ovlasti, odnosno zašao u sferu nacionalnog suvereniteta, moći će tu odluku “postaviti” pred ministre financija članica Unije. Oni će imati mogućnost jednostavnom većinom odlučiti da li se ta odluka povlači.

Pitanje efikasnosti
Ako ministri odluče da je neka odluka opravdana, a država još uvijek nije zadovoljna time ona može pitanje povući pred Europsko vijeće koje radi po principu konsenzusa.Među stručnjacima postoji određena rezerviranost o tome koliko će novi nadzornici biti efikasni s obzirom na bitno povećan opseg posla i nedovoljne resurse. Hans Hoogervorst, prvi čovjek nizozemskog regulatora tržišta kapitala, u izjavi Financial Timesu kaže da ovaj novi sustav vjerojatno neće riješiti probleme koje imaju europski nadzornici pri zaustavljanju kriminala na tržištu.Kao dio novog sustava nadzora financijskog sektora u Europi, osnovat će se i Europski odbor za sustavni rizik (European Systemic Risk Board). U Odboru će sjediti uglavnom guverneri središnjih banaka 27-člane Unije, a zadatak će mu biti nadzor sustavnog rizika koji prijeti cijeloj Uniji. No, Odbor neće imati ovlasti nametati obveze državama članicama nego je zamišljen kao tijelo koje bi trebalo utjecati na donosioce odluka i nadzornike te regulatore.Nova pravila posljedica su financijske krize i iskazane potrebe za drukčijim sustavom nadzora koji bi trebao spriječiti moguće ponavljanje sličnih problema u budućnosti. No nesigurnost oko efikasnosti novih tijela ostavlja dovoljno mjesta za sumnju hoće li ona ispuniti svoju svrhu.