Ako je suditi prema prva tri mjeseca 2012., domaće banke čeka teška godina; čak i uz drastičnu kontrolu troškova, i najveće od njih bilježe znatan pad prihoda i dobiti. Druga po veličini aktive Privredna banka, koja drži 16,3 posto domaćeg bankarskog tržišta, prvo tromjesečje ove godine završila je s 205,4 milijuna kuna dobiti što je 8,2 milijuna kuna manje ili 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dvoznamenkasti pad dobiti, veći od 12 posto, imala je Erste & Steiermärkische banka koja je ovogodišnji ožujak završila s 130,4 milijuna kuna neto dobiti. Pribroji li se računici i tržišni lider Zagrebačka banka, kojoj je kvartalna dobit pala 13,3%, tri najveće banke u čijim je rukama oko 55 posto tržišta, u prvom tromjesečju zaradile su 710 milijuna kuna. Usporedbe radi, prošlogodišnji profit u prvom tromjesečju iznosio je 793,9 milijuna kuna što znači da su u godinu dana banke izgubile više od 10 posto dobiti.

Više od kamata
Bez podizanja kamatnih stopa na kredite, Privredna banka Zagreb je od kamata zaradila 917,9 milijuna kuna što predstavlja rast od 5,1 posto. Rast kamatnih prihoda u PBZ-u su objasnili višim prihodima od javnih tvrtki i javnog sektora. Kamatni troškovi, s druge strane, bili su na istoj razini kao prošle godine – razi 334,5 milijuna kuna pa je posljedično neto kamatni prihod porastao za 7,8 posto. Blagu tendenciju rasta imao je i nekamatni prihod od naknada i provizija koji je PBZ-u donio 121,7 milijuna kuna ili 2,6 posto više u usporedbi s istim razdobljem lani ponajviše radi viših prihoda od platnog prometa i kartičnog poslovanja.

Stagnacija prihoda
Iz kvartalnih brojki Erste banke vidljivo je da su i njoj prihodi stagnirali: banka je ostvarila 533 milijuna kuna prihoda iz redovnog poslovanja (-0,3 posto), odnosno 130,4 milijuna kuna neto dobiti (-12,1 posto). Zarada od kamata mjerena stavkom neto kamatnih prihoda porasla je 3,1 posto te je, odbiju li se troškovi, Erste na kamatnoj marži zaradila 431,1 milijuna kuna. Rast od 2,6 posto bilježe i prihodi od naknada i provizija koji su porasli na 68,5 milijuna kuna. Očekivano s obzirom na neizvjesni oporavak, PBZ i Erste bilježe rast loših kredita. U Ersteu su na ime rezervacija bruto dobit umanjili za 160,7 milijuna kuna što je 11 posto više nego prošle godine, dok su u Privrednoj banci Zagreb pak rezervirali 138,4 milijuna kuna ili gotovo 60 posto više nego lani.

Kontrola troškova
Uz nastavak kvarenja portfelja, obje banke i dalje pod kontrolom čvrsto drže troškove poslovanja. U PBZ-u su oni porasli 3,2 posto pa je omjer troškova i prihoda iznosio 43,4 posto što je u skladu s planom. Isti omjer kod Erste banka bio je 39,3 posto zahvaljujući čemu je Erste jedan od najefikasnijih kreditora na domaćem tržištu.