Tri Granit, najveći ‘developer’ u sektoru nekretnina u srednjoj i istočnoj Europi, planira ulaz na hrvatsko tržište putem investicije od oko 80 milijuna eura za gradnju hotelskog kompleksa na otoku Čiovu. Projekt koji obuhvaća gradnju hotela sa 120 soba i oko stotinjak vila, koje će biti najviše kategorije s pet zvjezdica i pod menadžmentom jednog od vodećih brendova, još nije započeo s realizacijom jer se čeka na donošenje urbanističkog plana za cijeli otok, no Vlaho Kojaković, izvršni direktor Tri Granita za Hrvatsku, nada se da bi plan mogao biti gotov do kraja ovog mjeseca. Kompanija sada pregovara sa tri vodeća hotelska brenda u Europi, a jedan od njih bit će partner s kojim će krenuti u realizaciju projekta.

Veliki lanci
Kako sada stvari stoje, bit će to Radisson Hotels & Resorts, Kempinski Hotels ili Four Seasons Hotels and Resorts, svi operatori s četiri zvjezdice. Iako Tri Granit ima dosta komercijalnih investicija, ono u čemu je ova internacionalna kompanija (vlasnici uključuju Immoeast AG – najveći fond u sektoru nekretnina u Austriji, Europsku banku za obnovu i razvoj, obitelj Rotschild iz Velike Britanije, Petera Munka, vlasnika Barrick Gold kompanije iz Kanade, i Sandora Demjana iz Mađarske) jesu projekti javno privatnog partnerstva (JPP). U zemljama bivše Jugoslavije, u kojima je pravna regulativa relativno slična, imaju veliko iskustvo, s nekoliko projekata u procesu realizacije. No ističe Kojaković, najviše takvih projekata i najveći interes kompanija pokazuje za Hrvatsku. Tako od projekata javno privatnog partnerstva koji kompaniju zanimaju jesu projekti u Zagrebu s kojima misle da grad može mnogo toga revitalizirati kao što je projekt Gredelja iako se još ne zna namjena tog prostora i za koji se očekuje odluka gradskih vlasti. Nakon što se Grad odluče za sadržaj te izabere najprikladnije arhitektonsko rješenje developeri kao Tri Granit donose svoj know how, financiranje i preuzimanje rizika. U Rijeci se, pak, žele uključiti u projekt Delte za koji je nedavno Svjetska banka završila financiranje pripremne studije za razvoj središta Rijeke. U Splitu je kompanija već ostvarila početne komunikacije s gradskim vlastima gdje misle putem javno privatnog partnerstva na najbrži mogući način razviti projekte kao što su novi željeznički i autobusni kolodvor, te razvoj turističkog kompleksa u samoj luci. Svi ovi projekti su, među ostalim, i projekti od komercijalnog interesa što se donekle kosi sa Smjernicama za primjenu javno privatnog partnerstva koje je nadavno promovirao i sam premijer Sanader, a koje predviđaju ovakav model financiranja samo za objekte od javnog interesa. Kojaković ističe da iskustva ostalih srednjoeuropskih zamalja u tranziciji pokazuju da kombinacija javnog i privatnog interesa u projektima JPP-a potiče sinergiju i donosi vrlo uspješne rezultate za oba partnera:

“Mislim da ako se planira samo gradnja objekata javne namjene koji nemaju komercijalni povrat kroz JPP, bit će teže naći izvore komercijalnog financiranja. Naprimjer, komercijalna banka smatrat će prerizičnom investicijom gradnju škole koja se može zatvoriti za 10 godina zbog manjka učenika. U tom slučaju financiranje će morati potpomoći lokalna ili regionalna vlast kroz neke oblike garancija.” Model JPP-a posebno je pogodan investicije u turizmu jer ipak postoji sprega javnog i privatnog interesa – gdje javni partner ustupa zemljište, a privatni kapital, što će se na koncu isplatiti i jednom i drugom. Isti princip može se koristiti i u ostalim projektima revitalizacije urbanih područja, te Greenfield projekata nevezanih za turizam. Iako ističe da je Hrvatska postala brend u zadnjih nekoliko godina kad je u pitanju turizam, Kojaković upozorava na manjkavosti koje investitorima otežavaju posao: ”U Hrvatskoj neke stvari, kao što su urbanistički planovi, kojih još nema, usporavaju pritok investicija i razvoj kvalitetnih projekata. Probleme stvaraju i nesređene zemljišne knjige, te često spora zakonska procedura.” Kojaković upozorava na još jedan problem: “Ono što je nejasno u Hrvatskoj jest kako da developer iziđe iz projekta u koji investira i onda želi prepustiti taj projekt kompanijama specijaliziranim za vođenje turističkog kompleksa. Na Mediteranu su trend takve koncepcije koje su moderne i koje funkcioniraju u Turskoj, Grčkoj, Italiji, a to su tržišta s kojima se mi natječemo i kupci su naučeni na takvu koncepciju. Pitanje je, dakle, kako kupca dovesti u jedan takav resort gdje može biti vlasnik objekta koji će i dalje ostati pod menadžmentom brenda.

Zakonski problemi

Ovim pristupom sprječava se apartmanizacija i parceliranje jer cijela zona ostaje u rukama jednog menadžmenta/brenda, ali se omogućuje određeni oblik vlasništva nad individualnim objektima a ne i nad zemljištem. Dakle, individualni investitor ostaje u nekom sklopu time sharea znajući da je njegova investicija isplativa i da nije samo vikendica koja se koristi nekoliko tjedana godišnje nego donosi profit kroz cijelu godinu. Turističke zone u Hrvatskoj to za sada ne dopuštaju.” , završio je Kojaković.

U Crnoj Gori slično kao i u Hrvatskoj

Trigranit je ove sezone odlučio ući u Crnu Goru zbog velikog turističkog potencijala zemlje, koji je kompatibilan s investicijama koje kompanija ima u planu u Hrvatskoj. Tako će Tri Granit u Tivtu graditi marinu za megajahte i turistički kompleks. Jedan od dioničara Tri Granita, Peter Munk, dobio je koncesiju za zemljište na 99 godina, a spreman je u idućem razdoblju uložiti pola milijarde eura u područje Bokokotarskog zaljeva. Munk je s vladom potpisao ugovor o kupnji tivatskog brodogradilišta Arsenal za 3,2 milijuna eura, a obvezao se platiti 15,1 milijun eura radnicima, 6,2 milijuna za ekološke intervencije i 4,5 miljuna za sanaciju lokacije. “Crna Gora je u posljednje dvije godine ušla u respektabilnu fazu razvoja turističke destinacije koja će privući goste iz zapadne Europe,” navodi Kojaković, izvršni direktor Tri Granita za Hrvatsku.

U Zagrebu moguća stanogradnja

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?

Tri Granit u Zagreb uskoro dolazi s velikim projektom koji bi trebao biti realiziran u sljedećih šest mjeseci. Riječ je o komercijalnom projektu, kako navodi Kojaković, respektabilne veličine koji će biti prvi takav mixed used projekt nove generacije s vrlo kvalitetnim arhitektonskim rješenjima. “Ovaj projekt postavit će gradu i industriji granicu prema kojoj će se moći ravnati svi drugi projekti”, dodaje Kojaković i upozorava kako je “riječ o projektu važnom po svojoj kvaliteti ne samo za Zagreb nego za cijelu regiju”. Kompaniju sada zanima komercijalni aspekt nekretnina s tim da nakon realizacije tih projekata postoji mogućnost da pokaže interes i za stanogradnju, no to bi bila kvalitetna stanogradnja višeg nivoa koja bi bila konkurentna stanogradnji u gradskom središtu.