Podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na poboljšanje kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom prosinca prošle godine. U promatranom mjesecu izvoz robe ostvario je brži rast od uvoza što je dovelo do poboljšanja pokrivenosti uvoza izvozom. Međutim, zbog znatno više vrijednosti uvoza od izvoza ponovno je zabilježen rast deficita na godišnjoj razini. Tako je u prosincu izvoz dosegnuo najvišu mjesečnu vrijednost 2006. te je iznosio 817,5 milijuna eura što u odnosu na isti mjesec godinu prije predstavlja povećanje od gotovo 16 posto. Istovremeno je uvoz dobara iznosio 1,397 milijuna eura, odnosno 9,6 posto više na godišnjoj razini. Navedena kretanja tijekom prosinca generirala su trgovinski deficit u visini od 579,5 milijuna eura, odnosno oko 2 posto više nego u istom mjesecu 2005. Prema posljednjim podacima pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,5 posto te je povećana na mjesečnoj i godišnjoj razini. Cijele 2006. godine izvoz je ostvario snažniji relativni rast od uvoza, međutim ponovno je zabilježeno daljnje pogoršanje bilance u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom. U navedenom razdoblju kumulativna vrijednost izvoza dosegla je razinu od 8,25 milijardi eura, a uvoz je povećan na 17,09 milijardi eura. Unatoč činjenici bržeg povećanja izvoza (17 posto) naprema uvozu (10 posto) deficit je iznosio 8,84 milijarde eura, odnosno što predstavlja rast viši od 12 posto u usporedbi s 2005. Prošle godine bilježimo poboljšanje pokrivenosti uvoza izvozom, međutim navedeni pokazatelj i za 2006. iznosi manje od 50 posto (48,3 posto). Promatrajući robnu razmjenu u kunskoj protuvrijednosti po GIG-u, najsnažniji rast izvoza i uvoza zabilježen je kod energije što je znatnim dijelom generirano i višom cijenom promatranih proizvoda pogotovo u prvoj polovici godine. Sukladno snažnom rastu industrijske proizvodnje kapitalnih proizvoda izvoz promatranih proizvoda zabilježio je i snažan rast izvoza od 21 posto na godišnjoj razini. Ostale kategorije zabilježile su ispodprosječni rast izvoza. Osim energije, 2006. najsnažniji rast zabilježen je kod uvoza intermedijarnih proizvoda te trajnih proizvoda za široku potrošnju. U uvjetima sporijeg rasta prihoda od usluga, prvenstveno turističkih usluga, navedeno pogoršanje deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom utjecat će na daljnje povećanje vanjske neravnoteže.
(RBA analize)