Ako Vlada namjerava srezati javni dug kako je najavila, privatizaciju javnih poduzeća neće moći izbjeći, ocjenjuje financijska zajednica sastanak premijera Tihomira Oreškovića i dijela ministara s predstavnicima mirovinskih fondova u ponedjeljak. Iako medijski napisi govore kako nekog konkretnog zaključka – osim izražene spremnosti mirovinaca na ulaganja – i nije bilo, izvori bliski sudionicima tog skupa tvrde kako je sastanak bio kvalitetan i obećava da će od angažmana mirovinaca nešto i biti.

Dodaju kako su premijeru prezentirani rezultati rada, a to je, po tvrdnjama upućenih izvora, bio i glavni motiv mirovinskim fondovima da odu u Banske dvore. Naime, s obzirom na nedavnu polemiku o potrebi ukidanja II. mirovinskog stupa, mirovinci su željeli pokazati kako više mogu pomoći ako ih se ne dira. Za razliku od prijašnjih Vlada koje su ideju o ozbiljnijoj privatizaciji javnih poduzeća ignorirale ili odgađale, financijska zajednica očekuje kako s ovom administracijom to vjerojatno neće biti slučaj.

"Smanjivanja javnog duga na 80 posto BDP-a do kraja predviđenog mandata Vlade nema bez djelomične privatizacije Hrvatskih autocesta (HAC) ili Hrvatske elektroprivrede", uvjeren je Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Po sudu predsjednice Uprave Zagrebačke burze Ivane Gažić, predstavnici mirovinskih fondova pokušali su dati Vladi odgovor na pitanje kako stabilizirati proračun i refinancirati dugove javnih poduzeća koji dolaze na naplatu.

"Problem HAC-ovih dugova mora se riješiti, a po mišljenju stručnjaka spominjani model uvođenja vinjeta tek bi u manjoj mjeri poboljšao financijski položaj ove tvrtke. Rješenje koje se spominjalo u proteklim tjednima – ukidanje drugog stupa je po mišljenju burze vrlo loše. Druga je mogućnost da se novac građana koji leži mirovinskim fondovima investira, kao što smo vidjeli u primjerima Podravke, HPB-a ili Luke Rijeka. Ono što je za Burzu vrlo bitno istaknuti jest da mirovinski fondovi u kompaniju ne donose samo novac, već i aktivno upravljanje u kompanijama u kojima imaju značajnije udjele. Tu bih istaknula Podravku koja je danas drugačija kompanija nego što je bila prije pet godina, a što svakako u dobroj mjeri možemo pripisati sudjelovanjem institucionalnih investitora u upravljanju", smatra Gažić.