Nevrijeme koje je zahvatilo Zagreb i dijelove središnje i sjeverne Hrvatske ostavilo je velike štete na vozilima i imovini, ali i otkrilo kako tek svaki peti građanin Hrvatske ima osiguranu imovinu, izvijestilo je Croatia osiguranje (CO), navodeći kako je do sada prijavljeno više od 900 šteta. S obzirom na razmjere oštećenja i na zgradama i na automobilima, može se očekivati da će konačan broj prijavljenih šteta biti daleko veći.

Procjene pokazuju da je šteta na zelenilu veća nego nakon nevremena 2023. godine, ponajprije zbog dugotrajnog vjetra koji je ovaj put puhao i do 30 sati. Struktura prijava pokazuje da se 80 posto šteta odnosi na imovinu, dok se 20 posto odnosi na vozila. Kod vozila, štete su u najvećem broju nastale od pada stabala i granja, a najčešće štete na imovini su oštećenja krovova, fasada i prozora.

Manje šteta, ali…

U usporedbi s olujom iz 2023. godine za sada je prijavljeno manje šteta, no za 30-ak posto je viši prosječni iznos isplaćene štete. Tako je, primjerice, vrijednost štete za oštećeni krov 32 posto veća nego u 2023. godini, navodi CO. Direktor Sektora za razvoj proizvoda i upravljanje rizicima CO-a Bojan Letica kazao je kako i ovaj put, kao i nakon potresa i nakon oluje iz 2023. godine, Croatia osiguranje očekuje povećani interes za osiguranje, no nada se i da interes za osiguravanje imovine neće biti kratkotrajan kako se to uobičajeno događa.

Zanimljivo je pritom, kako je naveo, da isti udio, dakle svaki peti građanin Hrvatske – ugovara kasko osiguranje vozila i osiguranje imovine, iako nekretnine vrijede i deset puta više nego vozilo. “Ukupno smo znatno manje osigurani od prosjeka EU gdje je svaki drugi građanin osigurao svoje vozilo i svoju nekretninu”, rekao je Letica. Navodi se kako tek svako peto vozilo u Hrvatskoj ima kasko osiguranje koje pokriva štete nastale uslijed nevremena, što znači da trošak bez kaska uglavnom snose sami vlasnici. Pri tome su štete na starijim vozilima najčešće totalne jer je zbog njihove vrijednosti popravak neisplativ.

Slična je stvar i s imovinom. Osigurano je tek između 20 i 25 posto privatnih kuća, dok su stambene zgrade u pravilu osigurane sukladno zakonima. To je zapravo alarmantan podatak zna li se da u Hrvatskoj čak 91 posto stanovnika posjeduje vlastitu nekretninu, a 87 posto u njoj i živi – od toga, čak 77 posto stanovnika Hrvatske živi u kućama. Još jedan podatak govori da više od trećine Hrvata, točnije 37 posto, posjeduje i drugu nekretninu.

Grad Zagreb je putem digitalne aplikacije prije dva dana pokrenuo postupak evidentiranja šteta nastalih uslijed olujnog nevremena od 26. do 28. ožujka, radi utvrđivanja razmjera šteta i omogućavanja daljnjih aktivnosti vezanih uz isplatu financijske pomoći građanima.

Što se može prijaviti?

Postoje tri kategorije prijava. Prva se odnosi na stambene objekte pri čemu se kod obiteljskih kuća prijavljuje šteta na vanjskoj ovojnici, uključujući ravni ili kosi krov sa svim slojevima do nosive krovne konstrukcije, dimnjak, fasadu, staklo, rolete i grilje na vanjskoj stolariji i bravariji (prozori i vrata), kao i šteta na ogradama dvorišnih parcela.

Kod stanova se prijava odnosi isključivo na vanjsku stolariju i bravariju, uključujući okvire, stakla, rolete i grilje. Štete nastale unutar objekta te štete na zajedničkim dijelovima višestambenih zgrada neće se uzimati u obzir, a predstavnici suvlasnika upućuju se da iskoriste prava iz police osiguranja višestambenih zgrada, poručili su iz Gradske uprave. Druga kategorija obuhvaća štete na osobnim automobilima u vlasništvu fizičkih osoba, kategorije M1, a treća kategorija na poljoprivredne površine i infrastrukturne poljoprivredne objekte koji se nalaze na području Grada Zagreba, zaključuje se u priopćenju.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?