Grupacija Svjetske banke ugovorila je tijekom fiskalne 2007. zajmove, kredite, vlasnička (portfeljna) ulaganja i jamstva za svoje članice i privatna poduzeća u regiji Europe i središnje Azije u iznosu od šest milijardi američkih dolara. “Zadovoljni smo kada se osvrnemo na godinu solidnog gospodarskog rasta za većinu zemalja u našoj regiji”, izjavio je potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsu.

Brojni izazovi
“Strukturne reforme u većini zemalja pokretač su trajnog uspjeha regije Europe i središnje Azije. Međutim, i dalje ostaju brojni izazovi, uključujući izazove na području nastavka institucionalnih reformi, velikih nejednakosti unutar država, stanovništva koje brzo stari ili se smanjuje i trajne nezaposlenosti osobito među mladima. Nastavit ćemo podržavati naše zemlje članice u nadilaženju ovih izazova i produbljivati naš angažman u upravljanju rizicima povezanim s klimatskim promjenama, HIV-om/sidom i globalnim financijskim tržištima”, dodao je Katsu. U Hrvatskoj je u tom razdoblju Svjetska banka nastavila podupirati strategiju rasta i reformi koju hrvatska Vlada provodi radi uspješnog priključenja, integracije i konvergencije Hrvatske s EU putem makroekonomske stabilnosti, održivog rasta temeljenog na privatnom sektoru, široke zastupljenosti svih zainteresiranih strana u rastu te održivog gospodarenja prirodnim resursima. Za Hrvatsku je odobreno ukupno u tome razdoblju 522 milijuna dolara zajmova za projekt integracije trgovine i transporta, projekt unutarnje vode, projekt modernizacije Porezne uprave, dodatno financiranje za projekt Rijeka Gateway i Drugi programski zajam za prilagodbu (PAL II), navodi se u tome priopćenju. Glavni ekonomisti i analitičari Svjetske banke izjavili su kako će nekretninska kriza koja već neko vrijeme hara SAD-om smanjiti svoj intenzitet u sljedećih nekoliko mjeseci. Francois Bourguignon je izjavio kako će svaki efekt krize subprime sektora biti poništen ekspanzijom američkog gospodarstva koje je u prvoj polovici ove godine doživjelo brži rast nego se to isprva očekivalo. “Zaključili smo da će subprime sektor napraviti vrlo malo ili ništa štete na ukupno gospodarstvo, a čitava će kriza u sljedećih nekoliko mjeseci potpuno završiti. Mislili smo kako će drugorazredni hipotekarni krediti mnogo više utjecati na tržište, no ispalo je da čak nismo morali modificirati svoja predviđanja”, optimistično je izjavio Bourguignon. Svjetska banka očekuje da će američko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 1,9 posto. Budući da je ova analiza napravljena u svibnju, u nju su već bili uključeni faktori gubitka unutar subprime sektora koji, na sreću analitičara, ipak očito nisu bili tako visoki koliko se očekivalo. S druge strane optimizam američkih ekonomista kosi se sa stavovima nedavno iznesenim na UN-ovoj konferenciji o trgovini i razvoju.

Američko kaskanje
Tom su prilikom neki od vodećih europskih i svjetskih analitičara izjavili kako američkom gospodarstvu i dalje prijeti velika opasnost od recesije i ostalih negativnih posljedica uzrokovanih krizom subprime sektora. Tomu u prilog govori i činjenica da američko gospodarstvo prvi put, još od recesivne 2001., kaska za onim Europske unije i Japana. Većina se stručnjaka ipak slaže da je prerano donositi konkretne zaključke prije nego što se zbroji utjecaj svih faktora.

Srednje razvijenim zemljama 12 milijardi dolara

Prema posljednjim izvješćima evaluacijskog tima, Svjetska banka treba nastaviti pozajmljivati sredstva zemljama sa srednje velikim prihodima, odnosno onima čiji se dohodak per capita kreće između 1000 do 10.000 dolara. Prošle je godine banka tim zemljama pozajmila oko 12 milijardi dolara. Posljednjih su godina neke zemlje u razvoju stekle pristup zajmovima i podigle gospodarski rast na impresivnu razinu. Međutim, mnogim državama, konkretno u Africi, onemogućene su poslovne mogućnosti zbog bolesti, nedostatne zdravstvene zaštite, visoke stope smrtnosti djece, gladi i slabe poljoprivredne infrastrukture, nedostatka dobrih škola, diskriminacije djevojaka i žena, nerazumne vladine uprave i korupcije, nestašice vlasničkih prava i vladavine zakona te slabe zaštite okoliša, kao i prepreka biznisu, ulaganjima, gospodarskim slobodama, poduzetništvu, trgovini i gospodarstvu slobodnog tržišta.