Švicarska je postala prvo veliko financijsko središte koje će svoje banke natjerati da drže ekstra kapital kako bi se spriječilo moguće nastajanje novog nekretninskog "balona".

Posljedica je to desetljetnog rasta tržišta nekretnina tijekom kojeg su cijene skočile čak 77 posto, što je potaknuto sve većim useljavanjem u tu državu. Potez, koji je odobrila vlada, osmišljen je kako bi se usporilo švicarsko tržište nekretnina budući da bi novi hipotekarni krediti bili skuplji, a bankama bi se omogućilo da izgrade resurse koji bi im pomogli u budućim korekcijama cijena nekretnina, piše Financial Times. Kreditori u toj zemlji sada će morati izdvojiti dodatnih jedan posto kapitalana rizičnu imovinu nekretninskih portfelja. Prema sadašnjim pravilima, Švicarska središnja banka ima mogućnost da tu razinu zaštite poveća sve do 2,5 posto vrijednosti portfelja. Međutim, neki ekonomisti i analitičari smatraju da nova pravila u praksi neće imati velikoga utjecaja na razinu novoplasiranih hipoteka jer je, napominju,  švicarsko nekretninsko tržište izrazito konkurentno.

"Mislim da će ova odluka poskupiti troškove hipoteka najviše za pet do deset baznih bodova. Međutim, bit će i još nekih neizravnih posljedica. Smatram da bi neke banke mogle pooštriti kriterije za izdavanje hipoteka", izjavio je Claudio Saputelli, ekonomist banke UBS. Rok za ispunjavanje novih uvjeta je kraj rujna ove godine, a vlada pretpostavlja da će bankarski sektor zbog toga morati prikupiti dodatne tri milijarde švicarskih franaka. Ta će nova pravila, smatra analitičar Bank Vontobela Rainer Skierk, najviše opteretiti male i kantonalne banke gdje je nekretninski rast najviše uzeo maha. Ipak kaže kako količina dodatnog kapitala kojeg se treba prikupiti nije toliko visoka ako se uzme u obzir koliko su banke dosad izgubile. Kolaps tržišta 1980-ih bankama je "izbio" 40 milijardi švicarskih franaka, ističe Skierk.