EN DE

Šustar: Treba nam stav o poziciji turizma

Autor: Poslovni.hr
27. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako se od turizma tek očekuje da zbroji ovogodišnje financijske učinke, već iz fizičkih pokazatelja da se zaključiti da smo daleko od turističke katastrofe koja se najavljivala i punila naslovnice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No unatoč stabilnim fizičkim pokazateljima koji su iznad ostvarenja konkurencije, ostaju pitanja jesmo li stvarno pobjednici i što je stvarno utjecalo na ovakav rezultat – mi ili splet okolnosti? Naime, ne umanjujući vrijednost ukupnih turističkih rezultata i opravdanog optimizma koji se zbog njih širi, oni nipošto ne odražavaju realno stanje u hrvatskom turizmu danas. Oko 75% smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj čine privatni smještaj i kampovi, dok hoteli, okosnica turističke ponude, i ove godine bilježe pad noćenja od 6%, a istodobno s tim izražen je i pad profitabilnosti hotelskog sektora koji je već nekoliko godina na vrlo niskoj razini. Te brojke posljedica su svih dosadašnjih kretanja i zanemarivanja problema zbog kojih hrvatski turizam već duže vrijeme stagnira, dok je recesija situaciju samo dodatno potencirala. Naime, hrvatskom turizmu nedostaje dubinska analiza te jasan i fokusiran strateški plan koji će zamijeniti prakticiranje ad hoc akcija za povremeno gašenje vatre. Važnost turizma za hrvatsku ekonomiju i društvo je neupitna, međutim tek će objektivizacija makroekonomskih utjecaja turizma na nacionalnu ekonomiju u usporedbi s drugim sektorima biti pravi putokaz za novu ekonomsku politiku prema turizmu. Kada sumiramo objektivne potrebe, u pravilu je slika vrlo jednostavna. Potrebno je ishoditi od Vlade konačan stav o poziciji turizma u gospodarskom razvoju Hrvatske, uspostaviti jasnu i logičnu interesnu strukturu koja uključuje ukupan lanac vrijednosti hrvatskog turizma, uskladiti institucionalni okvir i makroekonomsko okruženje sukladno standardima EU i na toj osnovi podignuti konkurentnost i smanjiti investicijske rizike u turizam, djelovati i poduprijeti potrebne odluke o donošenju vizije i tržišnog profila hrvatskog turizma kako bi se ona diferencirala od mediteranske konkurencije i zajedno s drugim važnim “stakeholderima” hrvatskog turizma te Vladom RH i MT doći do održivih rješenja te postaviti legalne, administrativne i upravljačke mehanizme kao odgovor na globalizaciju hrvatskog turizma.

Iako se od turizma tek očekuje da zbroji ovogodišnje financijske učinke, već iz fizičkih pokazatelja da se zaključiti da smo daleko od turističke katastrofe koja se najavljivala i punila naslovnice.

No unatoč stabilnim fizičkim pokazateljima koji su iznad ostvarenja konkurencije, ostaju pitanja jesmo li stvarno pobjednici i što je stvarno utjecalo na ovakav rezultat – mi ili splet okolnosti? Naime, ne umanjujući vrijednost ukupnih turističkih rezultata i opravdanog optimizma koji se zbog njih širi, oni nipošto ne odražavaju realno stanje u hrvatskom turizmu danas. Oko 75% smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj čine privatni smještaj i kampovi, dok hoteli, okosnica turističke ponude, i ove godine bilježe pad noćenja od 6%, a istodobno s tim izražen je i pad profitabilnosti hotelskog sektora koji je već nekoliko godina na vrlo niskoj razini. Te brojke posljedica su svih dosadašnjih kretanja i zanemarivanja problema zbog kojih hrvatski turizam već duže vrijeme stagnira, dok je recesija situaciju samo dodatno potencirala. Naime, hrvatskom turizmu nedostaje dubinska analiza te jasan i fokusiran strateški plan koji će zamijeniti prakticiranje ad hoc akcija za povremeno gašenje vatre. Važnost turizma za hrvatsku ekonomiju i društvo je neupitna, međutim tek će objektivizacija makroekonomskih utjecaja turizma na nacionalnu ekonomiju u usporedbi s drugim sektorima biti pravi putokaz za novu ekonomsku politiku prema turizmu. Kada sumiramo objektivne potrebe, u pravilu je slika vrlo jednostavna. Potrebno je ishoditi od Vlade konačan stav o poziciji turizma u gospodarskom razvoju Hrvatske, uspostaviti jasnu i logičnu interesnu strukturu koja uključuje ukupan lanac vrijednosti hrvatskog turizma, uskladiti institucionalni okvir i makroekonomsko okruženje sukladno standardima EU i na toj osnovi podignuti konkurentnost i smanjiti investicijske rizike u turizam, djelovati i poduprijeti potrebne odluke o donošenju vizije i tržišnog profila hrvatskog turizma kako bi se ona diferencirala od mediteranske konkurencije i zajedno s drugim važnim “stakeholderima” hrvatskog turizma te Vladom RH i MT doći do održivih rješenja te postaviti legalne, administrativne i upravljačke mehanizme kao odgovor na globalizaciju hrvatskog turizma.

Iako se već u 2011. mogu očekivati znakovi oporavka, u globalnim okvirima 2010. još je neizvjesna te će iziskivati znatno više truda u motiviranju gostiju da za odmor izaberu upravo našu destinaciju, očekivano će konkurencija u 2010. tržištu pristupiti agresivnije. Godina 2010. će ponovno biti godina potrošača, ponajprije zbog utjecaja interneta kao najbržeg i najdostupnijeg izvora informacija (direct acces to information). Očekuje se nastavak vrlo intenzivnog “last minute bookinga”, ali istovremeno i jačanja “first minute” trenda (trend se ponovno mijenja s obzirom na to da dio tržišta gubi povjerenje u “last minute” upravo zbog odnosa cijene i kvalitete), dok “Value for money” postaje glavna maksima industrije. Potražnja će biti još snažnije uvjetovana cijenama i dostupnošću te upravo zbog spomenute dostupnosti informacijama ovogodišnji trend jednokratnog smanjenja cijena neće biti dovoljan. Jedino će se maksimalnom optimizacijom cijene u odnosu na kretanja na tržištu i projekcije potražnje, uz korištenje modernih metoda “revenue” menadžmenta, moći opstati na tržištu. U ovom kontekstu za hrvatski je turizam važno da sami sebi priznamo da i u kvaliteti turističkog proizvoda i u optimizaciji kanala distribucije i u promocijskim modelima kaskamo za konkurencijom. To nam daje prostora da na krizu odgovorimo unapređenjima elemenata marketinškog miksa te da nam smanjenje cijena ne bude jedini fokus.

Autor: Poslovni.hr
27. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close