Dodatno smanjenje kamatne stope na depozite te povećanje iznosa za otkup obveznica gotovo je jednoglasno očekivanje ekonomskih analitičara uoči današnjeg zasjedanja Vijeća guvernera Europske središnje banke (ECB) u Frankfurtu. Zasjedanje bi trebalo dati odgovor što još europska monetarna vlast može učiniti da potakne rast tvrdoglavo niske inflacije koja u veljači skliznula u negativni teritorij od -0,2 posto.

Stoga je od očekivanih mjera izgledno dodatno smanjenje kamatne stope na depozite banaka za 0,1 postotni bod, odnosno na negativnih 0,4 posto, smatra Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. "Očekuje se i povećanje mjesečnog iznosa otkupa vrijednosnih papira, i to za dodatnih 10 milijardi eura mjesečno, iako bi sam iznos mogao biti i viši. Manje je izgledno proširivanje instrumenta koji dolaze u obzir za  otkup od strane ECB-a", dodaje Kovač.

Njegov kolega iz Hypo-Alpe-Adria banke, Hrvoje Stojić, također očekuje daljnju monetarnu relaksaciju koja bi trebala uključiti smanjenje depozitne stope u negativni teritorij za 10 do 20 baznih bodova i povećanje mjesečnog otkupa dugoročnih obveznica, a što bi trebalo pridonijeti smirivanju kolebljivosti "spreadova" početkom ove godine. "Naša se očekivanja svode na daljnje smanjenje ECB-ovih projekcija za rast BDP-a i inflacije na 1,5 posto, odnosno 0,5 posto", kaže Stojić.

Očekivanja istovjetna Ersteovim u vezi kamatne stope na depozite imaju i analitičari Raiffeisen banke, a ako dođe do takve korekcije na -0,4 posto, očekuju dodatni pritisak koji bi kamatne stope na tržištu novca mogao blago pogurati prema nižim razinama. "S druge strane, čak i u slučaju proširenja programa kvatitativnog popuštanja – kojeg za sada ne predviđamo – očekujemo da bi spuštanje prinosa na njemačke obveznice moglo izostati, posebice kod onih kraćeg dospijeća, obzirom da je tržište takva očekivanja već prethodno ugradilo u cijenu", stoji u tjednim analizama Raiffeisena.

Nove mjere mogle bi potaknuti kreditni impuls, odnosno oporavak ekonomije, smatra Hrvoje Stojić, ali bi utjecaj bio daleko veći kada bi se poboljšali ECB-ovi poticaji za rješavanje loših plasmana, odnosno uveli novi poticaji za razduživanje inače prezaduženih tvrtki i stanovništva. Alen Kovač ističe kako se ne očekuje dramatičan skok inflacije niti nakon uvođenja novih mjera. "Izgledno je da će navedene mjere imati određeni utjecaj na tečaj, te će dati pozitivan utjecaj na inflaciju, pogotovo u kontekstu porasta cijene nafte u prethodnim tjednima", naglašava Kovač.