Strah od rasta inflacije širi se Starim kontinentom. Naime, nakon što je prije tjedan i pol guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kazao da je godišnja stopa inflacije u listopadu vjerojatno premašila stopu od 4 posto te iznio prognozu da bi ona iduće godine mogla dosegnuti čak 4,7 posto, na noge su se dignuli razni gospodarstvenici i analitičari. Guvernerova izjava došla je u osjetljivo predizborno doba te je neizravno optužen da se svrstava na stranu jedne stranačke opcije. Stoga je i ministar financija Ivan Šuker požurio reći da nema nikakvih razloga za paniku. A hrvatskim građanima je još u sjećanju velika inflacija i hiperinflacija 80-ih godina i početkom 90-ih, a jedna od glavnih uloga HNB-a upravo je obrana od inflatornih kretanja. Rohatinski je upozorio tom prilikom kako na stopu inflacije u Hrvatskoj utječe rast cijena nafte i ostalih sirovina na svjetskom tržištu i dodao da bi daljnji rast hrane na domaćem tržištu, ako se ugradi u faktorske dohotke, mogao otvoriti inflacijsku spiralu “kakve već dugo nije bilo u Hrvatskoj”.

Pritisak inflacije
Osim toga u Hrvatskoj se uzroci rasta inflacije mogu naći i u domaćim kretanjima. Rast cijena mogao bi biti potenciran visokom stabilnošću tečaja eura u odnosu na kunu. Međutim, s rastom inflacije nije suočena samo Hrvatska već i cijela Europa. Razlika između pojedinih zemalja u Europi samo je u uspješnosti borbe s inflacijom. Dok zemlje na zapadu Europe imaju većih uspjeha i bilježe manji rast, na jugoistoku kontinenta situacija već poprima dramatične razmjere. Neke, poput Rusije, državnim intervencionizmom na tržište pokušavaju stati na kraj divljanju cijena. U Bugarskoj inflacija na godišnjoj razini iznosi 13,9 posto, a u Srbiji 8,5 posto. Svim je zemljama razlog rasta inflacije zajednički, a to je poskupljenje nafte te hrane koja je poskupila zbog suše i slabog uroda. U Hrvatskoj je najveći rast cijena zabilježen kod povrća koje je ove jeseni skuplje čak 30 posto, a voće je skuplje gotovo 17 posto. Godišnja stopa u zemljama eurozone, koja broji 13 država, bila je u listopadu 2,6 posto. To je najveća stopa u dvije godine. Europski makroekonomisti predviđali su inflaciju ispod dva posto te su se prilično zabrinuli zbog ovakvog rasta. Zbog toga zagovaraju da ECB uvede veće kamate. Iznenađeni su i slovački analitičari koji su predviđali rast cijena od maksimalnih 2,9 posto, a ispalo je da su one narasle za 3,3 posto. Ako se takav rast nastavi, Slovaci će imati velikih problema pri ispunjavanju Maastriških kriterija za uvođenje eura.

Kritika Kremlja
Prema tome, stopa rasta potrošačkih cijena kod kandidata ne smije premašiti prosjek tri zemlje EU s najnižom inflacijom za više od 1,5 posto. Veliku stopu inflacije bilježi Slovenija sa 5,1 posto. To najuspješnije tranzicijsko gospodarstvo ulaže velike napore da inflaciju spuste ispod dva posto. Inflacija je u Rusiji iznosila 9,3 posto, a predviđa se da će do kraja godine iznositi 11 posto. Ekonomisti su kritizirali Kremlj zbog zamrzavanja cijena šest grupa prehrambenih proizvoda do 15. listopada 2008. Taj su potez, koji je izveden uz podršku 30 tvrtki i udruženja, ruski ekonomisti nazvali povratkom u sovjetsku eru.

Razni modeli izračunavanja inflacije

Najveći broj europskih zemalja prilikom određivanja inflacije rabi model indeksa potrošačkih cijena. U potrošačkoj košari naglašeni su proizvodi i usluge koje se najčešće troše i rabe u domaćinstvima i realniji su iskaz inflacije od zastarjelog modela u kojem se kao pokazatelj rasta cijena rabi indeks troškova života i cijena na malo. Zemlje koje se koriste starijim modelom često nakon prelaska na model koji uključuje porast cijene potrošačke košarice bilježe gotovo dvostruko veću izračunanu inflaciju.