Strah građana od krize i jači euro podignuli štednju za šest milijardi kuna

Autor: Tomislav Pili , 09. srpanj 2014. u 15:05
Građani će i dalje odgađati veće kupnje/Anže Petkovšek/PIXSELL

Rast tečaja eura za 0,33 posto na godišnjoj razini pridonio je rastu štednje.

Štednja građana i dalje uporno raste unatoč svibanjskom padu na mjesečnoj razini. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti poslovnih banaka iznosili su krajem svibnja 234,3 milijarde kuna, što je 37,6 milijuna kuna manje nego u travnju.

"Pad na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica pada ukupnih štednih i oročenih valutnih depozita koji su smanjeni za 968,5 milijuna kuna, odnosno 0,6 posto, dok su ukupni štedni i oročeni kunski depoziti zabilježili rast za 0,3 posto, odnosno 141,6 milijuna kuna", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu objavljenom u utorak. Ipak, dugoročniji trend nije promijenjen, pa štednja i dalje raste. Tako je u odnosu na isti lanjski mjesec u svibnju nastavljen rast ukupnih depozita, i to za 2,6 posto, odnosno šest milijardi kuna."S obzirom da devizni depoziti čine 78 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, rast tečaja eura u odnosu na kunu za 0,33 posto na godišnjoj razini pridonio je rastu njihovog kunskog izraza", ističu analitičari RBA.

Godišnjem rastu depozita prvenstveno je pridonio rast depozita stanovništva, koji u ukupnim depozitima čine gotovo 84 posto, dok su depoziti poduzeća, lokalne države, ostalih financijskih posrednika te društva za osiguranje i mirovinskih fondova zabilježili pad. Depoziti stanovništva dosegnuli su 163,5 milijardi kuna, što je za dva posto više u odnosu na isti lanjski mjesec. S druge strane, depoziti poduzeća pali su na godišnjoj razini za nešto više od jedan posto, na 23,2 milijarde kuna.

Analitičari očekuju nastavak blagog rasta depozita jer bi sektor stanovništva i dalje mogao odgađati kupnju luksuznijih dobara. S time se slaže i financijski savjetnik Vjeko Peretić. "Kako se ne nazire izlazak iz krize, oni koji imaju mogućnosti štednje još uvijek ne žele trošiti na obnovu postojećih dobara, luksuz ili pokretanje posla, pa zato novac drže najčešće u bankama. Upravo zbog toga što je veći dio štednje građana psihološka nuspojava recesije, a ne želja za štednjom kao oblikom ukamaćivanja ili investiranja, pad pasivnih kamata neće biti presudni faktor za zaustavljanje trenda štednje", smatra Peretić.

Komentari (3)
Pogledajte sve

@borsa, a kaj bus sa dionicama?

Pa, jučer ste pisali da je pala štednja ….

ulaganja u Hr je bacanje novca u bunar a kuna na jesen da ne kažem.osobno ću u 8 mj.svoje kune pretočiti u nešto drugo

New Report

Close