Vladin imperativ mora biti povratak investicijskog rejtinga Hrvatske zbog privlačenja kvalitetnih investicija, a predah koji nam je omogućila visoka likvidnost financijskih tržišta ne smije biti razlog za usporavanje fiskalne konsolidacije.

Ključna je to poruka nanovijih prognoza Hypo Alpe-Adria banke koja dolazi uoči najmanje 1,5 milijardi dolara novog zaduženja Hrvatske u SAD-u. Brojnim, dobro poznatim, ekonomskim rizicima u posljednje vrijeme pridružila se i lažna sigurnost zbog visoke količine novca i jeftine cijene po kojoj se države zadužuju, a koja je zajedno s lokalnim izborima praktički zaustavila reforme na rashodnoj strani proračuna. "To povećava rizik od previsoke razine javnog duga (s uključenim garancijama i HBOR-om), koji će 2014. dosegnuti 80 posto BDP-a što nas opasno približava visoko zaduženim ekonomijama", upozorio je glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić. Inače, kratkoročni dug Hrvatske već sada je dosegnuo trećinu BDP-a i jedan je od najvećih među zemljama u regiji.

Odmah iza Grčke
Stojić očekuje da ćemo ove godine ostati u recesiji s padom od dva posto, dok bi iduću godinu rast mogao dosegnuti tek 0,3 posto uz visok rast javnog duga koji će biti veliki teret za ekonomiju. Tako će domaći BDP u razdoblju od 2007. do 2014. zabilježiti jedan od najvećih padova u Europi, odmah iza Grčke. Ostali negativni rizici za gospodarski rast i oporavak  predstavljaju razduživanje banaka zbog neizvjesnih rezultata predstečajnih nagodbi, rast nezaposlenosti, kao i novih europskih i domaćih regulatornih mjera koje bi bankama mogle donijeti veće troškove rezervacija. Inflacija zato ne bi trebala biti problem; uz daljnju prilagodbu domaće potražnje ona će se do kraja godine spustiti na oko dva posto što je neznatno više od EU i jedan od faktora konkurentnosti tvrtki koji treba uzeti u obzir. Kad je u pitanju makroekonomska politika, Stojić je naglasio da njezino djelovanje može biti stimulativno samo pod uvjetom daljnje fiskalne konsolidacije i niže premije rizika zemlje. Ulaskom u Europsku uniju, odnosno izlaskom iz Cefte zbog rasta carinskih barijera Stojić očekuje negativni efekt na rast do najviše 0,5 postotnih bodova. S druge strane, neizvjesno ostaje koliko će pozitivnog efekta donijeti novac iz europskih fondova jer su iskustva europskih članica vrlo šarolika. 

Kraj političkim projektima
"Povlačenje kapitala je pitanje našeg kapaciteta. Europski fondovi su značajna alternativa, ne samo kao izvor kapitala, već i u njegovoj efikasnijoj alokaciji. Više se više neće moći dogoditi da se država neodgovorno zadužuje na financijskom tržištu i onda financiraju političko-ekonomski projekti. Uz stroži nadzor novac će završiti na pravom mjestu", zaključio je.