Hrvatska se ove godine ponovno vraća u recesiju, očekivani pad BDP-a iznosit će 2 posto, a oporavak od 2013. kaskat će za regijom, najnovija je prognoza Hypo Alpe-Adria banke o stanju i prognozama gospodarstva pod nazivom “Ekonomski izgledi 2012.- 2013.”

U analizi koja je poseban naglasak stavila na pitanje koliko je vjerodostojan zaokret u fiskalnoj politici, upozoreno je da u scenariju postepenih reformi gospodarstva potencijalan rast u srednjem roku jedva može premašiti jedan posto što nije dovoljno za pad nezaposlenosti, kao ni za servisiranje duga. “Dosadašnja fiskalna politika slikovito se može opisati kao ‘hod po rubu’, no dobro je što je fiskalna konsolidacija ‘in’ u Europi i regiji”, ilustrirao je glavni ekonomist banke Hrvoje Stojić. “U proračunu se mogu primijetiti prve naznake interne devalvacije, a mini poreznom reformom se pozitivno utjecalo na konkurentnost”, smatra Stojić. Zamjerka novom proračunu je što Vlada nastavlja s tendencijom precjenjivanja gospodarskih prihoda u godini kada će gospodarstvo ponovno pasti. “Vlada ima pravo na optimizam, ali su rizici vrlo veliki”, pocrtao je glavni ekonomist Hypo banke. Također, nedostaju reformski potezi na rashodovnoj strani proračuna. U tri scenarija koja je Hypo napravila prognozirajući kretanje javnog duga, smanjenje njegove visine s procijenjenih oko 70 posto BDP-a (s uključenim garancijama) ispod maastriških 60 posto, moguće je jedino uz smanjenje strukturnog deficita, odnosno reforme. Bez njih, dug bi eksplodirao prema 80 posto BDP-a u narednih nekoliko godina, a zanimljivo je da se zaduženje ne bi smanjivalo čak ni uz jači rast BDP-a.

Socijalni transferi
“Reforma tržišta rada je ‘majka’ svih reformi. Zasad se ona koncentrira na trajanje kolektivnih ugovora, no nužno je povećati fleksibilnost u upravljanju ljudskim resursima, drugim riječima, olakšati ulazak i izlazak s tržišta ovisno o kretanju gospodarstva”, rekao je Stojić. To trebaju popratiti radikalne promjene u sustavu socijalnih transfera kako bi se povećala mobilnost rada te jača penalizacija prijevremenih odlazaka u mirovinu. Stojić se pak posebno osvrnuo na bojazan stručnjaka (i politike) da bi nužni rezovi dodatno produbili recesiju.

Kreditni rejting
“Konsolidacija ne mora nužno biti pro-ciklička ako se otklone strahovi od teže budućnosti, stabiliziraju očekivanja o dohotku, poboljša povjerenje ulagača i nadoknadi pad domaće potražnje”, kaže Stojić. Ipak, poruka je jasna: “Od fiskalnih rezova važnije su strukturne reforme i potencijalna stopa rasta, u protivnom slijede novi rezovi, racionalizacije i restrukturiranje”. U kratkom roku, prema ozbiljnosti reformi koje se očekuju već u drugom tromjesečju inozemni ulagači ocjenjivat domaći kreditni rejting. Zadržavanje postojećeg investicijskog rejtinga Hrvatskoj je bitno zbog priuštivosti financiranja, ali i privlačenja kvalitetnih investitora. “Zbog činjenice da je u ovom trenu dalek i neizvestan put do fiskalne stabilnosti, stabilizacije tržišta i kašnjenja s implementacijom mjera, ne isključujemo niti mogućnost uspostave aranžmana s MMF-om kao prečice u obnovi povjerenja investitora i ublažavanju potencijalnih teškoća u refinanciranju”, zaključio je glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Svoje viđenje ekonomskih teškoća i prognoza za Europu koja se bori s dužničkom krizom svojih članica iznio je direktor Europskog odjela za valutne strategije Bank Of America Merrill Lynch Athanasios Vamvakidis, inače posljednji stalni predstavnik MMF-a u Hrvatskoj. Prema njemu periferne zemlje EU suočene su s manjkom izvora kredita, ali i problemima konkurentnosti i zatvorenosti svojih ekonomija, a dodatni problem im stvara jaki euro. Za njih je važno, smatra Vamvakidis, da eurozona opstane i provedu se reforme jer je izvjesno da će te zemlje teže doći do novca potrebnog za refinanciranje po niskim cijenama.

Kreditni rejting

Vamvakidis: Pogledajte gdje je ignoriranje problema dovelo Grčku
“Grčki scenarij u Hrvatskoj nije vjerojatan jer ekonomske neravnoteže nisu tako velike, no ključna lekcija Grčke jest da se reforme ne smiju odgađati”, rekao je Athanasios Vamvakidis nakon prezentacije odgovarajući na pitanje prijeti li Hrvatskoj sudbina te države. “Pogledate li izvješća MMF-a od prije desetak godina jasne su ‘crvene zastavice’ kao upozorenja prema kojima je jasno da je ovo što se u Grčkoj događa bilo samo pitanje vremena. Još uvijek ima vremena da se uhvatite u koštac s neravnotežama, ali ih ne smijete ignorirati”, rekao je Vamvakidis. Okupljene je pak zanimalo je li Hrvatska učinila dovoljno da sačuva kreditni rejting. “U ovom trenutku vjerojatnost za oba scenarija, da Hrvatska sačuva investicijski kreditni rejting ili da ga izgubi pri sljedećoj evaluaciji, prema mom je mišljenju podjednaka”, rekao je Hrvoje Stojić. Prerano je, kaže, zasad reći je li Vlada učinila dovoljno, a prve naznake bit će poznate uskoro, već u drugom tromjesečju kada treba provesti reforme na tržištu rada. “Želimo li se natjecati s drugim zemljama u regiji moramo biti konkurentniji i to je ključno za održavanje rejtinga”, poručio je okupljenima Stojić. S obzirom na nedavno povlačenje CMC-a iz Hrvatske i općenitog zaobilaženja američkog kapitala, predsjednika Uprave banke Markusa Ferstla upitao je Vamvakidisa je li Hrvatska jednostavno premala za američke investicije. “U globalnom smo vremenu razduživanja, no interesa ima za brzo rastuća tržišta ili ona koja će to postati sutra. Nije stvar veličine ekonomije, već veličine neravnoteža i ono što ulagači žele vidjeti jest predanost reformama”, odgovorio je Vamvakidis.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima