Ono što je za Optimu telekom do sada bio Hypo, od sada je Zagrebačka banka. Kako je Poslovnom dnevniku potvrdio Matija Martić, Hypo Consultants Telecom izišao je iz vlasničke strukture drugog po veličini fiksnog telekoma u Hrvatskoj. Time je Martić ponovno 100-postotni vlasnik Optime. Zaba pak osim što vodi izdanje korporativnih obveznica, ubuduće će i na druge načine financijski pratiti taj telekom. Naime, Hypo je u protekle dvije godine financijski pratio Optimu i u toj je tvrtki imao vlasnički udio od 19,5%. S dolaskom Zabe, Optima je najavila da će do srpnja 2009. izmijeniti vlasničku strukturu. Plan je napraviti dokapitalizaciju Optime u iznosu od 150 milijuna kuna kroz IPO. Martić se pri tome obvezao da pravo prvokupa u toj dokapitalizaciji imaju isključivo vlasnici korporativnih obveznica Optima telekoma. Riječ je o inovaciji na domaćem financijskom tržištu. Kako pojašnjavaju u Zabi, vlasnici Optiminih obveznica neće ih moći iskoristiti kao sredstvo plaćanja, već kao osigurač da s pravom prvokupa na IPO-u kupe udjele po određenoj cijeni. Podsjetimo, Optima telekom je prošli tjedan izdao prvu tranšu svojih korporativnih obveznica. Vrijednost izdanja je 250 milijuna kuna s dospijećem 2014. uz kamatnu stopu koja se procjenjuje na 9,5%. U idućih tjedan dana očekuje se da će se ove obveznice uvrstiti u trgovanje na Zagrebačkoj burzi. Optima telekom drugi je po veličini fiksni operator u Hrvatskoj. Tvrtka s oko 170.000 korisnika drži više od 11% fiksnog TK tržišta u Hrvatskoj. Posebno je zanimljivo da u profitabilnijim segmentima, kao što su stalni vodovi, drži veći udio od tog ukupnog prosjeka (15,3%). U segmentu velikih poslovnih korisnika ima 10,6%, a u segmentu malih poslovnih korisnika čak 16,7% tržišnog udjela. Plan je Optima telekoma u idućih devet godina povećati svoj tržišni udio na 20%. Time bi se i prihodi Optime sa sadašnjih 182,6 milijuna kuna popeli na iznos od 1,2 milijarde kuna u 2016. Procjena je to tvrtke Spectrum Strategy Consultants, vodeće međunarodne konzultantske kuće za telekomunikacije, koja je Optimi izradila desetogodišnji razvojni plan.

Spectrum procjenjuje da će Optima u iduće dvije godine ostvarivati prihod veći od pola milijarde kuna, a 2014. probit će milijardu. Za četiri godine ovaj telekom počet će ostvarivati pozitivnu bilancu, odnosno 2011. očekuje neto dobit od 32,4 milijuna kuna. Tri godine poslije, kad Optimine obveznice dođu na naplatu, tvrtka planira neto dobit od 149,3 milijuna kuna uz kontinuirani rast. Optima se planira usmjeriti na širokopojasne usluge, ponuditi dual-play i wimax, povećati broj korisnika i izmijeniti strukturu troškova. Prema procjeni tvrtke Spectrum, do kraja 2007. Optiminim će se uslugama koristiti 230.000 građana, 156 najvećih tvrtki u Hrvatskoj, 401 mala i srednja tvrtka te 15.100 obrtnika. U idućih devet godina te će se brojke, smatraju, udvostručiti. Također Optima planira intenzivno izmijeniti strukturu troškova. U ovom trenutku gotovo su svi njezini korisnici pretplaćeni na veleprodajne usluge bivšeg monopolista. Samo su ključni korisnici, te male i srednje tvrtke spojeni izravno na Optiminu optičku infrastrukturu. U idućih devet godina pak drugi po veličini fiksni telekom u Hrvatskoj planira 72% korisnika spojiti izravno na svoju optiku, čime će u velikoj mjeri zaobići T-HT kao posrednika te tako povećati profitabilnost. No, operativno glavni cilj Optime je dostizanje visokih EBITDA marži kakve danas bilježi T-Com. Ispuni li se Spectrumova procjena, Optima će 2016. godine uz kapitalne izdatke od 10% imati EBITDA maržu 35-40%. Glavni izazovi za tvrtku bit će tržišna utakmica s T-HT-om i regulatorna situacija. Kako tvrdi Marina Gibbs, glavna Spectrumova savjetnica za fiksne TK u Europi, regulacija tržišta imat će najveći utjecaj na profitabilnost alternativnih operatora. Međutim, sve analize pokazuju da će na tržištu u idućih devet godina uz jednog dominantnog opstati tri do četiri snažna alternativna operatora i nekoliko manjih. Štoviše, Milivoj Goldštajn, član Uprave Zagrebačke banke, uvjeren je da alternativni operatori mogu imati profitabilnu egzistenciju. Mogu li se Optima, ali i ostali veći alternativni operatori nositi s takvim očekivanjima, bit će vidljivo već u iduće dvije godine. Pred operatorima je da uhvate što veći broj korisnika ADSL-a i ostalih širokopojasnih tehnologija, a na kojima se ostvaruju najveće profitne margine na TK tržištu. Praksa iz drugih europskih zemalja pokazala je da nakon što broj širokopojasnih korisnika premaši 10%, a to je slučaj u Hrvatskoj, slijedi ekspanzija korištenja te usluge. Ukoliko se ravnamo prema francuskom primjeru, bivši monopolist mogao bi kroz devet godina imati 47% tržišta, a tri najveća alternativna operatora redom 18, 17 i 6%.