Zasad nijedna kreditno-štedna udruga nije dobila odobrenje Savjeta Hrvatske narodne banke za preoblikovanje u štednu banku, a kako se čini, jedina koja ima realne izglede je Zanatsko štedno-kreditna zadruga Zagreb (ZŠK) koja bi trebala prerasti u Obrtničko-štednu banku. HNB je, naime, na ovotjednoj sjednici dao zeleno svjetlo tek A štednoj banci malog poduzetništva, novoj financijskoj instituciji. Između ostalog na sjednici je razmatrano nekoliko zahtjeva, no u provedenom postupku utvrđeno je da nisu ispunjeni propisani zakonski preduvjeti. Tako će osječka štedno-kreditna zadruga Noa, županjska ŠKZ Jamstvo, koja je namjeravala postati Panonska štedna banka, Zagorska štedno-kreditna zadruga iz Zaboka, Središnja agrarno-kreditna zadruga iz Zagreba te Obrtnička štedno-kreditna zadruga iz Nove Gradiške imati dvije mogućnosti – postati kreditne unije ili biti likvidirane. Odbijenica ih ipak nije iznenadila.
Nemogući uvjeti
“Takvu odluku smo očekivali. Raspolažemo s aktivom između 23 i 25 milijuna kuna, no nakon provedene analize shvatili smo da nam je potrebno barem 100 milijuna”, izjavio je Tomislav Flegar, upravitelj osječke zadruge Noa. Flegar smatra da je nemoguće ostvariti uvjete koje zadovoljavaju primjerice PBZ ili Zagrebačka banka. Kao ključnim Flegar navodi isključivanje prijelaznog roka koji je nužan kako bi jedna štedno-kreditna zadruga bila u ravnopravnom položaju. “Odbijene su tri od pet najvećih zadruga”, upozorava Flegar, naglašavajući kako nije trebalo ukidati štedno-kreditne zadruge, nego naše zakonodavstvo prilagoditi onome EU. “Irska, Italija i Austrija imaju mikrokredite poput naših”, napominje Flegar. Osječka Noa poslat će zahtjev za preoblikovanje u kreditnu uniju. To isto učinit će i Jamstvo iz Županje, kaže njezin upravitelj Petar Barišić. “Nije problem zadovoljiti uvjete HNB-a, nego kako raditi u zadanim uvjetima”, ističe prvi čovjek Jamstva, Barišić, i napominje kako bi se oni morali mobilizirati sa oko 50 posto ukupnih sredstava što je previše. Riječ o odluci dioničara koje je savjetovao da ne uplate traženi kapital. On također naglašava kako je HNB pretjerao u restriktivnoj politici, a ne isključuje i mogućnost utjecaja većih banaka na hrvatskom tržištu. “Štedno-kreditnim zadrugama potreban je prijelazni rok od oko tri godine. Premda ga HNB nije obećao, očekivali smo povoljnije uvjete”, rekao je Barišić. Tako razmišljaju u većini štedno-kreditnih zadruga pa je veliko pitanje koliko će ih uopće prerasti u štedne banke. U ovom je trenutku najviše šansi, a prema nekima i jedina koja će dobiti zeleno svjetlo, ZŠK iz Zagreba.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ako kreditne unije budu poslovale po inozemnim načelima, to će bit odlična stvar..a onda nas ni banke neće tako lihvarit..bumo vidli
Uključite se u raspravu