Unatoč povećanoj nezaposlenosti i smanjenju dohodaka, štednja građana porasla je 3,4 posto u prvih osam mjeseci.

Pritom su kunski depoziti brže rasli od deviznih čime je prekinuta višegodišnja tendencija bržeg rasta štednje u stranoj valuti, istaknuli su uoči Svjetskog dana štednje 30. listopada iz Zagrebačke banke. Ukupni depoziti građana porasli su za više od 2,8 milijardi ili za 15 posto na 21,7 milijardu eura od kraja 2008. do kraja prošle godine. To se na prvi pogled čini značajnim rastom, no riječ je o prosječnih 4,8 posto. Depoziti prije krize, u godinama između 1999. i 2008. godine, rasli za čak 15,9 posto godišnje, stoji u analizi Zabe.Gleda li se udio bankovnih depozita i kredita stanovništva u BDP-u, Hrvatska se približila nekima od najrazvijenijih zemalja u regiji.

Po udjelu kredita građanima u BDP-u blizu smo Italije, prošle godine međusobna razlika iznosila je svega 1,1 postotni bod. Kod štednje su razlike ipak veće; kod nas je udio depozita građana u BDP-u 48,3 posto, a u Italiji 54,1 posto. Po udjelima depozita i kredita u BDP-u Hrvatska je ispred svih zemalja u regiji, čak i onih koje imaju znatno veći BDP, poput Slovenije i Češke.No kad je riječ o apsolutnim brojkama, razlike među građanima Hrvatske i susjednih država još su velike. Prosječan depozit hrvatskog građanina iznosi 4934 eura, dok je u Italiji 14.066 eura. Razlike su još dramatičnije u Njemačkoj i Austriji; u Njemačkoj prosječna štednja po glavi stanovnika iznosi 21.039 eura, a u Austriji čak 24.974 eura.

Rusi rekorderi

Godišnji skok 25,9 posto

Za razliku od Hrvatske i većine zemalja u regiji u kojima štednja raste unatoč krizi, pad depozita u bankama zabilježen je samo u dvije zemlje, Letoniji i Mađarskoj. Najbrži rast štednje od nevjerojatnih 25,9 posto zabilježen je u Rusiji. U susjednoj Srbiji štednja je od 2008. do 2011. godine porasla 16,1 posto, a slijede Ukrajina s rastom od 14,5 posto te Bugarska sa 12 posto, dok je štednja u BiH istodobno uvećana za 10,2 posto.