Svih 4732 štediša osječke Gradske banke u stečaju koji potražuju ukupno 184 milijuna kuna mogli bi biti isplaćeni u cjelokupnom iznosu u idućih mjesec dana ako 477 vjerovnika s tražbinom vrijednom 64 milijuna kuna povuče svoje osporavanje prema Državnoj agenciji za sanaciju banaka (DAB-u). Po okončanju toga procesa Gradska banka “preselila” bi se u podružnicu Hrvatske poštanske banke – HPB -Agro sa svojom preostalom imovinom procijenjenom na oko 700 milijuna kuna. Dio, konkretnije četiri od ukupno 15 djelatnika Gradske banke u stečaju već je zaposleno u HPB-u čija bi se poslovnica trebala otvoriti u središtu Osijeka sredinom idućega mjeseca. Time bi se ispunio cilj stečajnoga upravitelja Većeslava Račkog koji od samoga početka zagovara ideju osnutka “agrobanke koja bi trebala poslužiti kao epicentar razvoja Slavonije i Baranje”. Isplata cjelokupnoga potraživanja dovedena je u pitanje. Odluke s posljednje, svibanjske skupštine vjerovnika nisu ispoštovane. Na njoj se Državna agencija za sanaciju banaka obvezala isplatiti sve vjerovnike u stopostotnom iznosu, uz uvjet da se obustave sudski postupci vođeni za osporavanje, odnosno utvrđivanje njihove tražbine. U međuvremenu je i sa zagrebačkog Trgovačkoga suda stigla prvostupanjska presuda kojim je potvrđen službeni zahtjev DAB-e, odnosno presuda kojom su odbijene štediše, njih 477, s osporavanjem tražbine. U svojstvu predstavnika tih štediša Ivan Bešlić se sredinom lipnja ove godine potpisivanjem sporazuma između Državne agencije za sanaciju banaka i osječke Gradske banke u stečaju obvezao kako će se odreći ulaganja žalbe na navedenu prvostupanjsku presudu kako bi se odluka sa skupštine vjerovnika o isplati štediša mogla provesti i ispuniti. “Unatoč ovome sporazumu odvjetnici Dalibor Omrčen i Dražen Matijević podigli su žalbu na prvostupanjsko rješenje koje nije pravomoćno, zatraživši naplatu odvjetničkih troškova u visini od tri posto provizije.

Time je u krizu došla isplata 184 milijuna kuna“, objasnio je jučer pred novinarima na u Osijeku održanoj tiskovnoj konferencioji stečajni upravitelj Gradske banke Većeslav Rački, a kojega je ovog ponedjeljka na zajednički sastanak s predstavnicima Državne agencije za sanaciju banaka i oba odvjetnika pozvao Ivan Bešlić. Bešlić pak u svojem pismenom prijedlogu navodi kako je ”moguće da se preostalim vjerovnicima – štedišama, njih oko četiri tisuće, a koji ne sudjeluju u sudskim procesima, odštete isplate u nešto manjem iznosu od priznatoga potraživanja, i na taj način reguliraju sporne odvjetničke troškove” jer, kako se dalje ističe, on misli da je prijepor isključivo u tome. Prema gruboj računici, odvjetnički troškovi, kako je izneseno na jučerašnjoj konferenciji za novinare održane u osječkom Hotelu Park, iznosili bi oko milijun i petsto tisuća kuna. Stečajni upravitelj Većeslav Rački na tome bi sastanku, kako ju jučer najavio na tiskovnoj konferenciji u Osijeku, trebao predložiti model po kojemu bi Državna agencija za sanaciju banaka pristupila isplati štednih uloga onima koji su izvan sudske nagodbe, odnosno da štediše podijeli u dvije grupe. Stečajni upravtelj osječke Gradske banke Većeslav Rački je također uputio javni poziv štedišama koje su u sporu s DAB-om da se odreknu svojih punomoći kako bi se omogućila isplata potraživanja. Do sada ih je to od 477 učinilo njih 292. Za svaki slučaj, Rački je, kako je rekao, pripremio i treću, rezervnu varijantu prema kojoj bi na temelju sporazuma HPB krenuo u pojedinačno otkupljivanje tražbina štediša.

Stečajni proces dug osam godina

Stečaj nad Gradskom bankom Osijek, koja se nalazila u većinskom vlasništvu Antuna Novalića i bila u sklopu njegova tadašnjeg koncerna Novalić, otvoren je 3. svibnja 1999. godine. Uoči Božića 1998. godine predsjednik Uprave Gradske banke Ivan Patarčić uputio je otvoreno pismo u kojemu je objavio da banka više ne može izvršavati svoje obveze i isplaćivati komitente čime je zapravo objavljen bankrot. Godinu dana poslije počelo je i suđenje Antunu Novaliću i desetorici njegovih bliskih suradnika na Županijskom sudu u Osijeku, a optužnica ih je teretila da su od 1996. do 1999. godine zloupotrijebili položaj i ovlasti u Gradskoj banci i drugim povezanim poduzećima, tadašnjega koncerna Novalić, stekavši pri tome protupravnu imovinsku korist veću od 51 milijun kuna.