Prekonoćni skok rata od 20-ak posto klijentima sa stambenim kreditima u švicarskom franku radi koje je Vlada izvanrednom mjerom fiksirala tečaj kune prema franku, produbila je postojeće nepovjerenje prema bankama i donijela još neizvjesnosti u stambeno kreditiranje.

U sedmoj godini krizi tako dinamika kreditiranja ostaje očekivano usporena zbog povećanog opreza građana, prvenstveno zbog neizvjesnosti na tržištu rada. U bankama su svjesni da velik dio klijenata ostaje nesklon novim zaduženjima i novim ulaganjima, a opreza ne manjka ni u samim bankama. "U takvom okruženju očekujemo stagnaciju kreditne aktivnosti uz ograničen prostor za iznenađenja i značajnije ubrzavanje dinamike kreditiranja", poručuju iz Erstea.

Vruće pitanje devizne klauzule, koju nitko ne želi u kreditima, ali se nitko ne odriče kod štednje iako su dvije strane iste medalje, baca novo svjetlo na stambene kredite u domaćoj valuti. Prve ih na na tržište uvela Hrvatska poštanska banka 2011., inače jedina od velikih koja nije odobravala kredite u 'švicarcima'. Danas se kunski zajmovi za rješavanje stambenog pitanja mogu pronaći tek na kapaljku i u ponudi ih imaju tek tri banke, i trenutno tek jedna stambena štedionica.

Pad kamata početkom godine
U porftelju HPB-a kunski krediti premašili udio kredita valutno vezanih za euro i kao takva jedina su banka s takvim omjerima u korist domaće valute. Kamatne stope kunskih kredita u načelu su više nego na ostale valute (uz iznimku mandatorno sniženih franaka plaforniranih na 3,23 posto), HPB-u je kamatna stopa na stambene kredite u kunama, koji se odobravaju do najviše 500.000 kuna, nominalno 5,8 posto, s time da je do kraja 2013. godine bila 6,45 posto. Cijene kredita uz valutnu klauzulu od početka godine snižene su na 5,24 posto zbog pada svjetskih referentnih kamata. U HPB-u napominju da su tijekom 2014. povećali kreditiranje stanovništva za sedam posto, najviše upravo stambenih koji bilježe rast od 11 posto.

Unatoč očitom manjku tečajnog rizika kad se radi o vraćanju kredita u istoj valuti u kojoj su i mjesečna primanja, potražnja postoji i za valutno vezanim kreditima uglavnom zbog njihove cijene. U Zagrebačkoj banci moguće je podići kunski stambeni kredit do najviše 300.000 kuna i to na najviše 15 godina. Cijena takvog zajma dolazi u promjenjivoj varijanti; fiksni dio kamate iznosi 3,52 posto dok varijabilni čini šestomjesečna NRS1 za domaću valutu koju izračunava HNB i do sredine godine postavljena je na 1,82 posto pa je danas najjeftiniji takav kredit 5,34 posto za bez statusa klijenta, odnosno 5,09 za klijente najveće banke. Osim u banci, kunski stambeni kredit (koji podrazumijeva razdoblje upaćivanja stambene štednje) u ponudi ima i Zabina Prva stambena štedionica. PSŠ odobrava kredite do 1,12 milijuna kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 5,25 posto (nominalno), odnosno efektivno 5,48 posto. Za one koji nisu štedjeli odobravaju se kunski krediti za međufinanciranje do najviše 150.000 kuna, pri čemu kamata varira od 5,95 posto do 5,25 posto. 

Moguće i uz fiksnu kamatu
Stambeni kredit u domaćoj valuti može se pronaći još jedino u Societe Generale Splitskoj banci koja nudi iznose do milijun eura. Cijena kunskog stambenog kredita je fiksna i kreće se u rasponu od 5,09 posto za najkraći rok otplate do pet godina. Za najdulji rok vraćanja kredita od 20 godina za kupnju nekretnine kamatna stopa penje se na 5,99 posto za kupnju, odnosno 6,49 posto ako je namjena kredita adaptacija nekretnine. 

Preokretanje trenda

Godišnji rast kredita u siječnju

U Zagrebačkoj banci kažu da se u 2014. preokrenuo trend potražnje za stambenim kreditima, kao rezultat značajnog smanjenja cijena nekretnina posljednjih godina te odgađanja odluke građana za rješavanjem stambenog pitanja. Zaba je prošle godine odobrila više od milijardu kuna stambenih kredita što je za 28 posto više nego u prethodne godine od čega je 29 posto u kunama. Grupa Zagrebačke banke, zajedno s PSŠ, odobrila je 1,33 milijardi kuna stambenih kredita, a očekuje se daljnji rast jer je u siječnju broj odobrenih kredita za veći gotovo trećinu.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana