Prošle su godine četiri stambene štedionice – Prva stambena, Raiffeisen, Wüstenrot i PBZ stambena štedionica, ukupno odobrile oko 5030 kredita za međufinanciranje građana, vrijednih blizu 550 milijuna kuna. Ti se krediti mogu dobiti odmah, bez dvije godine čekanja, u većem iznosu i na dulji rok, pa dijelom i zato štedišama postaju zanimljiviji od redovnih. Vodeća u odobravanju kredita za međufinanciranje je Wüstenrot koja je u 2006. dodijelila oko 250 milijuna kuna tih sredstava i time omogućila da blizu 2400 njezinih štediša i na taj način riješi svoje stambeno pitanje. Plan im je u ovoj godini odobriti najmanje 350 milijuna kuna tih sredstava, odnosno u 2007. godini povećati ukupno kreditiranje čak 50 posto. Druge tri štedionice – Prva, Raiffeisen i PBZ (s tim da ih je PBZ uvela u rujnu, a nova HPB ih tek kani uvesti), zajedno su do kraja prosinca 2006. odobrile oko 2630 takvih kredita ukupno vrijednih gotovo 300 milijuna kuna. Sama Raiffeisen štedionica, čije štediše također umjesto redovnih sve više traže kredite za međufinanciranje, u protekloj je godini pomogla da oko 1450 njezinih štediša riješi stambeni problem. U Prvoj i PBZ – stambenoj štedionici su pak u prošloj godini odobrili nešto manje tih kredita, ali zato ove godine planiraju štedišama dodijeliti najmanje 40-ak posto više kreditnih sredstava nego su ih odobrili lani. Wüstenrot je inače još prije 14 mjeseci među prvima krenula s odobravanjem kredita za međufinanciranje. “Zahvaljujući velikom angažmanu poslovne mreže na poslovima međufinanciranja, ali i povećanju zanimanju samih štediša za te povoljne kredite danas držimo gotovo 45 posto hrvatskog tržišta tzv. kredita za međufinanciranje”, kaže Herbert Weinzetl, član Uprave Wüstenrota. Ta je štedionica u prošloj godini odobrila svega 58 milijuna kuna redovnih kredita, odnosno četiri puta manje nego međufinanciranjem.

“Interes za redovne kredite opada najvećim dijelom zato što su iznosi tih kredita ograničeni iznosom štednje pa najčešće iznos koji možemo odobriti u potpunosti ne zadovoljava potrebu štediše. Na drugoj strani pak krediti za međufinanciranje nisu ograničeni, na dulji su rok otplate, a i po kamatama su gotovo jednako povoljni kao redovni”, pojašnjavaju u Wüstenrotu. Iako je došlo i do znatna pomaka na planu ukupnog stambenog kreditiranja, analitičari su mišljenja kako se ne smije stati. Naprotiv, treba stalno iznalaziti i nove, još povoljnije modele. Tu se prije svega misli na prijeku potrebu da država štedionicama omogući izravno financiranje stambene gradnje, odnosno da se uvede međufinanciranje pravnih osoba, primjerice građevinskih tvrtki. “Godinama tražimo od države da nam omogući izravno financiranje stambene gradnje. Unatoč tomu i na našu najnoviju, prije četiri mjeseca, danu inicijativu za izmjenom zakona Ministarstvo financija nije odgovorilo ništa”, upozorio je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrota. Tvrdi da bi jedino izravno ili zajedno s građevinskim tvrtkama financiranje stanogradnje građanima osiguralo više ‘kvadrata’ po povoljnijim cijenama. Tako bi se osiguralo više stanova na tržištu, a i obuzdao rast cijena stambenih kvadrata.