Prema podacima Narodne banke Srbije poslovne banke u toj zemlji ostvarile su u prvih šest mjeseci rekordnu dobit od 262 milijuna eura, što je za 57 posto više u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, a u odnosu na konac prosinca povećanje iznosi 32 posto. Visoki profiti pokazuju da banke u Srbiji ne osjećaju posljedice svjetske financijske krize. Tako velika zarada banaka objašnjava se visokim kamatama na kredite koje su najveće u regiji, što pokazuje da restriktivne mjere NBS nisu pridonijele osjetnijem smanjenju zaduživanja gospodarstva i građana, a to je bio cilj pooštrene monetarne politike. Visoke kamate banke pravdaju rizicima od političke nestabilnosti, pa se u inozemstvu zadužuju po nepovoljnim uvjetima, te visokim obveznim rezervama od 45 posto, koje su najveće u okruženju.

Politički rizik
U stručnim krugovima prevladava uvjerenje kako banke neutemeljeno koriste politički rizik kao razlog visokim kamatama, jer kredite uzimaju od vlastitih matičnih banaka u inozemstvu, bez plaćanja visokih kamata. Pored kamata najveći prihod poslovne banke ostvaruju od naplate provizija za usluge što ih pružaju gospodarstvu i građanima. Samo od tih usluga banke su profitirale ukupno 79 milijuna eura. Prema kazivanju Đorđa Đukića, profesora beogradskog Ekonomskog fakulteta glavni izvor profita banaka su jamstvo što ga one daju gospodarstvu na zaduživanje u inozemstvu preko tzv. crossborder kredita koji su nisu obuhvaćeni obveznom rezervom. Na taj način banke su našle ‘’rupu’’ u propisima središnje banke, pa kreditna ekspanzija nije usporena. Značajnu zaradu banke ostvaruju kupovinom vrijednosnih papira, što ih izdaje središnja banka u cilju smanjivanja novčane mase, kako bi održala projicirani rast inflacije. Lani je NBS zabilježila gubitak od 100 milijuna eura u ‘’operaciji’’ povlačenja viška novčane mase. Poslovne banke su najveći kupci njezinih vrijednosnih papira, koji se izdaju po visokim kamatama. Banke ostvaruju opipljivu zaradu i na čestoj fluktuaciji domaće valute, odnosno tečaja.

Pokrivenost tržišta
Radovan Jelašić, guverner NBS smatra neopravdanim visoku provizuju, što je banke naplaćuju za pružene usluge. Na drugoj stranu u poslovnim bankama ističu kako su visoke kamate rezultat visoke obvezne rezerve, što ih je odredila središnja banka na devizna sredstva. Banke očekuju zaradu i od stambenih kredita, koji tek uzimaju zalet, jer ih građani, zbog niskih primanja, dosad nisu mogli koristiti u većoj mjeri. Ukupna aktiva banaka porasla je za prvih šest mjeseci za 7,53 posto, dostigavši 21,4 milijardi eura koncem lipnja. Od 10 banaka koje su ostvarile najveću dobit osam su inozemne. Najveću dobit od 54 milijuna eura imala je Intesa banka, a na drugom mjestu je Raiffeisen s dobiti od 45,4 milijuna eura. Niška AIK banka, koja je lani bila najprofitabilnija sada se nalazi na trećem mjestu s dobiti od 29,8 milijuna eura. Agrobanka, koja je lani imala najveće gubitke od svih banaka sada je ostvarila zaradu od 9,7 milijuna eura. Poštanska štedionica je zaradila 110,6 tisuća eura, što se povezuje s njezinom ulogom pri upisivanju besplatnih dionica građana, koji su kod nje otvorili najveći broj tekućih računa. Prema pokrivenosti financijskog tržišta na prvom mjestu nalazi se Intesa s 13,14 posto, a slijede Raiffeisen sa 9,9 posto i Komercijalna banka sa 9,46 posto. Prvih pet banaka po tržišnom učešću drže 46,14 posto tržišta. Najveći minus od 10,5 milijuna eura imala je Meridijan banka, a u gubitku su i Privredna banka Pančevo, Pireus, Srpska te Kredit banka. U Srbiji postoje ukupno 34 banke, od kojih se 20 nalaze u vlasništvu inozemnih banaka.