Dionice i obveznice kompanija prvi su izbor središnjih bankara u zapadnim državama na pitanje gdje namjeravaju uložiti goleme devizne pričuve.

Kako navodi Wall Street Journal,središnje banke sve više traže rizičniju imovinu koja bi im donijela više prinose na imovinu. Paradoksalno jest što su okružje niskih kamatnih stopa koje potiču na rizične investicije stvorile upravo – središnje banke. "Kada su prinosi 2014. postali vrlo niski ili blizu nule, odlučili smo početi ulagati u dionice", ističe Jarno Ilves, direktor investicija finske središnje banke. Dodaje kako ta banka planira u narednom razdoblju povećati ulaganja u dionice. Slično vrijedi i za švicarsku središnju banku (SNB) koja "sjedi" na golemih 645 milijardi franaka deviznih rezervi.

Još 2009. u dionice je bilo uloženo svega sedam posto švicarskih pričuva, a sada je udjel nabujao na 20 posto. Švicarci su uložili, među ostalim, u Apple, ExxonMobil i Microsoft. Finski i švicarski primjeri nisu usamljeni. Prema nedavno objavljenom istraživanju Invesca provedenom među 18 središnjih banaka u svijetu, 80 posto je odgovorilo kako namjerava povećati ulaganja u dionice, a 43 posto tvrdi da će uložiti u korporativne obveznice.

Povećanje pričuva kroz ulaganja u vrijednosnice nisu nepoznanica ni Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Prema podacima iz Biltena za studeni, u rujnu prošle godine u inozemne vrijednosne papire u devizama uloženo je 73 milijarde kuna što je 40 posto više nego krajem 2010. godine. Međutim, statistika HNB-a ne otkriva vrstu tih vrijednosnica. O kolikom se potencijalu na globalnom planu radi govori i podatak MMF-a da su ukupne devizne pričuve u svijetu narasle na 11 bilijuna dolara. Još 1995. iznosile su svega 1,4 bilijuna dolara.