EN DE

Srbijanska vlada odlučila stvoriti jaku nacionalnu banku

Autor: Rato Petković
30. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Nova bi banka trebala imati više od milijardu eura aktive, najavljuje ministar financija Dinkić

Beograd – Odluka o tome koja će banka u Srbiji ostati s većinskim domaćim kapitalom pala je na Komercijalnu banku, najveću srbijansku banku s blizu tri tisuće zaposlenih. Sve preostale banke u kojima prevladava državno vlasništvo bit će izložene prodaji. Više od polovine već je prešlo u ruke većinskoga inozemnog kapitala. U sljedećih šest mjeseci treba se ostvariti i prodaja kapitala u Vojvođanskoj banci, drugoj po veličini u Srbiji. Riječ je o dobroj “udavači” za preuzimanje za koju se pokazalo veliko zanimanje. Odabir da Komercijalna banka bude jedina s većinskim domaćim kapitalom koja bi uspješno konkurirala brojnim inozemnim bankama obavljen je na izričito zalaganje ministra financija Mlađana Dinkića. Da bi Komercijalna banka mogla uspješno konkurirati inozemnim bankama koje posluju po domaćem srbijanskom zakonodavstvu, potrebno ju je financijski ojačati. O tome se vode pregovori s Europskom bankom za obnovu i razvoj (ERBD).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Teški pregovori
Dijalog s ERBD-om traje prilično dugo jer koliko je bila jaka želja ministra financija da Komercijalna banka ostane domaća, odnosno bez inozemnoga strateškog partnera, toliko je postojala težnja druge strane da i nju uvede u krug banaka s većinskim inozemnim kapitalom. Pregovori još nisu okončani, no Mlađan Dinkić nije mogao čekati njihov formalni završetak najavljen za kraj ožujka, već je medijima priopćio kako je s ERBD praktično postignut dogovor da ta financijska institucija s 25 posto dokapitalizira Komercijalnu banku. To je Dinkiću bilo dovoljno da najavi ekspanziju Komercijalne banke s težnjom da ona postane financijska institucija kojoj će srbijanski okviri biti preuski.
Ministar financija je objelodanio kako će Komercijalna banka uskoro postati gigant u bankarskim krugovima s više od milijardu eura aktive. Prije dvije godine Dinkić je spriječio da država izgubi većinsko vlasništvo. Tadašnji direktor Ljubomir Mihajlović potajno je s Bogoljubom Karićem razmatrao ideju da se dokapitalizacijom privatnoga kapitala udio državnoga direktnog i posrednog vlasništva smanji ispod 50 posto. Dinkić je prozreo tu “igru”, pa je smjenjivanjem Mihajlovića s funkcije direktora spriječeno da u Komercijalnoj banci prevlada privatni kapital. Od tada je ta banka Dinkiću “prirasla za srce”, pa se pod njegovim “budnim okom” i velikim zalaganjem radi na stvaranju srbijanske megabanke, koja ima ambicije krenuti na bankarsko tržište BiH, Makedonije i drugih država u okruženju.

Beograd – Odluka o tome koja će banka u Srbiji ostati s većinskim domaćim kapitalom pala je na Komercijalnu banku, najveću srbijansku banku s blizu tri tisuće zaposlenih. Sve preostale banke u kojima prevladava državno vlasništvo bit će izložene prodaji. Više od polovine već je prešlo u ruke većinskoga inozemnog kapitala. U sljedećih šest mjeseci treba se ostvariti i prodaja kapitala u Vojvođanskoj banci, drugoj po veličini u Srbiji. Riječ je o dobroj “udavači” za preuzimanje za koju se pokazalo veliko zanimanje. Odabir da Komercijalna banka bude jedina s većinskim domaćim kapitalom koja bi uspješno konkurirala brojnim inozemnim bankama obavljen je na izričito zalaganje ministra financija Mlađana Dinkića. Da bi Komercijalna banka mogla uspješno konkurirati inozemnim bankama koje posluju po domaćem srbijanskom zakonodavstvu, potrebno ju je financijski ojačati. O tome se vode pregovori s Europskom bankom za obnovu i razvoj (ERBD).

Teški pregovori
Dijalog s ERBD-om traje prilično dugo jer koliko je bila jaka želja ministra financija da Komercijalna banka ostane domaća, odnosno bez inozemnoga strateškog partnera, toliko je postojala težnja druge strane da i nju uvede u krug banaka s većinskim inozemnim kapitalom. Pregovori još nisu okončani, no Mlađan Dinkić nije mogao čekati njihov formalni završetak najavljen za kraj ožujka, već je medijima priopćio kako je s ERBD praktično postignut dogovor da ta financijska institucija s 25 posto dokapitalizira Komercijalnu banku. To je Dinkiću bilo dovoljno da najavi ekspanziju Komercijalne banke s težnjom da ona postane financijska institucija kojoj će srbijanski okviri biti preuski.
Ministar financija je objelodanio kako će Komercijalna banka uskoro postati gigant u bankarskim krugovima s više od milijardu eura aktive. Prije dvije godine Dinkić je spriječio da država izgubi većinsko vlasništvo. Tadašnji direktor Ljubomir Mihajlović potajno je s Bogoljubom Karićem razmatrao ideju da se dokapitalizacijom privatnoga kapitala udio državnoga direktnog i posrednog vlasništva smanji ispod 50 posto. Dinkić je prozreo tu “igru”, pa je smjenjivanjem Mihajlovića s funkcije direktora spriječeno da u Komercijalnoj banci prevlada privatni kapital. Od tada je ta banka Dinkiću “prirasla za srce”, pa se pod njegovim “budnim okom” i velikim zalaganjem radi na stvaranju srbijanske megabanke, koja ima ambicije krenuti na bankarsko tržište BiH, Makedonije i drugih država u okruženju.

Povoljni krediti
Komercijalna banka je ušla u program subvencioniranja stambenih kredita koji su u pogledu uvjeta izjednačeni s onima što ih nude inozemne banke, a prema riječima direktora Ivice Smolića, čak su i povoljniji. Kamata za kredite sa subvencijom države iznose 4,45 posto, dok je bez subvencije iznad 7 posto.
U protekla tri mjeseca odobreno je oko 21 milijun eura stambenih kredita, a u ovoj godini bit će osigurana trostruko veća sredstva za te namjene. Za stambene kredite preko Nacionalne korporacije mogu konkurirati samo bračni parovi kojima mjesečna primanja ne prelaze 1150 eura. Banka je dobila i ekskluzivno pravo prodaje štednih zapisa što ih je izdao NBS. Za mjesec dana prodano je 40 posto štednih zapisa (kamata je 25 posto) u vrijednosti 4,5 milijuna eura.

Treća banka po veličini aktive

Prema poslovanju u 2004. godini aktiva Komercijalne banke iznosila je šeststo milijuna eura, što je svrstava na treće mjesto na rang- ljestvici 39 banaka koliko ih posluje u Srbiji. Po ukupnom kapitalu (722,4 milijuna eura) je na četvrtome mjestu, po plasmanu (305,2 milijuna eura) na drugome mjestu, a po prihodima od kamata i drugih nadoknada (92,7 milijuna eura) je na prvome mjestu. Tržišna vrijednost banke se procjenjuje na oko četristo milijuna eura, dok je kapital procijenjen na sedamdeset tri milijuna eura.

Autor: Rato Petković
30. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close